Na tržištu je sve više proizvoda (pića, slastice, kreme, kolači) u kojima su uz ostale sastojke i umjetna sladila. Jesu li ona štetna za zdravlje?
Malo je aditiva na tržištu koji su pod tako dobrom i stalnom kontrolom kao što su umjetna sladila! Razlozi tome su sljedeći: umjetna sladila su vrlo dugo na tržištu i troši ih se u velikim količinama, pa su i podaci o mogućim nuspojavama lako uočljivi. Bolesnici od šećerne bolesti su pod trajnom kontrolom, a njih je u zapadnim zemljama i više od 10% stanovništva, i brzo bi se uočile nuspojave vezane uz korištenje umjetnih sladila. No nuspojave, a najčešće se spominje rak, jednako će pogoditi i bolesne i zdrave stanovnike. Razloga za strah nema i zbog protekle žestoke konkurencije između proizvođača šećera i umjetnih sladila: posljednji su morali i znanstvenim istraživanjima dokazivati da imaju pravo – umjetna sladila nisu štetna za zdravlje. Ali pod određenim uvjetom! A taj uvjet glasi: da se ne prekorači dozvoljena dnevna količina! Na svakom pakiranju piše kolika je ta doza odnosno koliko tableta, kapi, praška se smije pojesti. Prekoračenje doze najčešće se događa kod djece koja popiju prekomjerne količine bezalkoholnih pića zaslađenih umjetnim sladilima. Ništa se osobito neće dogoditi u tom slučaju – najvjerojatnije će biti ubrzana stolica, no trajno prekoračivanje doze trebaju izbjegavati svi, a osobito djeca i trudnice.

Dr. med. Vera Duić-Pribičević

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakLedena simfonija
Sljedeći članakJavni natječaji za dodjelu bespovratnih sredstava za programe zapošjavanja i održavanja zaposlenosti osoba s invaliditetom
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.