Kupio sam od poznanika rabljenu bačvu na povjerenje da je potpuno zdrava. Kod kuće sam ustanovio da ima miris po plijesni. Kako je “izliječiti”?
Nerijetko zbog bolesne bačve zdravo vino postane neupotrebljivo za piće. Dogodi li se da zbog bilo kojeg razloga neka bačva oboli, da npr. postane octikava, pljesniva ili da poprimi neki drugi miris, treba je odmah početi liječiti. Što je bolest manje napredovala, liječenje će biti lakše. Veliki podrumi redovito za liječenje bačava upotrebljavaju pregrijanu vodenu paru pod tlakom. Para prodire duboko u drvo i temeljito uništava uzročnike bolesti. Za mala vinarstva – podrume, koja ne mogu upotrebljavati vodenu paru, preporučuje se kemijski postupak liječenja bolesnih bačava. Pljesnivoća se iz bačava, ako nije zašla preduboko između duga i u drvo, može ukloniti istim postupkom kojim se liječe i ciknute bačve. Ako je pljesnivoća zašla preduboko, bačvu moramo rastaviti, dobro očistiti mehanički – sastrugati žičanom četkom. Tek nakon mehaničkog čišćenja duge se peru u toploj otopini sode, a zatim isperu hladnom vodom. Nakon toga bačva se ponovno sastavi i ponovi postupak pranja sodom.

M. Zoričić, dipl. ing.

Prethodni članakPušten u rad drugi mljekomat farme muznih krava OPG-a Andreia Hrusta iz Marije Gorice
Sljedeći članakOralno cijepljenje lisica u gradu Zagrebu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.