Zašto se kod sadnje drveća i grmlja savjetuje da je bolje kopati četverokutne nego okrugle jame?
U savjetima o sadnji dendrološkog bilja češće se spominju kvadratne jame od okruglih. Odgovorsekrije u tome što se korijenje tek posađene bjljke počinje jednakomjerno razvijati u širinu. Ako se biljka nalazi u okrugloj jami, ono će istodobno doći do njenih stijenki te će biljka trebati više snage da korijenje počne istodobno prodirati u neobrađeni dio tla. Tako će se više iscrpljivati, a ujedno će biti osjetljivija na moguće lošije uvjete. U kvadratnoj će jami jedan dio korijenja prije širenjem doći do ravnih stijenki jame te dok ono bude prodiralo u neobrađeni dio, istodobno će se drugi dio korijenja bez problema nastaviti širiti dok ne dospije do kuta jame. Tako će se snaga biljke ravnomjerno rasporediti na dulje razdoblje te se neće pretjerano iscrpljivali. Ne zaboravite na dno jame staviti sloj rahlog plodnog tla kako bi biljka u startu imala dovoljno hranjiva. Pri sadnji treba voditi računa da biljka ne bude preduboko niti preplitko posađena; najbolje je voditi se dubinom u kojoj je rasla u rasadniku ili kontejneru. Ako je riječ o drvetu potrebno je u zemlju zabiti kolac i zavezati drvo uz njega. Da bi se pri zalijevanju voda zadržavala uz samu sadnicu dobro je oko nje u krug grabljama povisiti tlo.

M. Z.

Prethodni članakNewsletter 2/2016
Sljedeći članakPuštanje u rad Mini sirane obrta Vrhovec
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.