Gospodarstvo mi se nalazi u blizini šume pa često trpim štete od tvorova. Kako ih suzbiti, odnosno riješiti se?
Tvorovi se hrane glodavcima i ostalim malim sisavcima. Love i ptice (ptičja jaja), zečeve, žabe, zmije, guštere i ribe. Ponekada jedu i voće. Opasni su i za domaću perad. Gubici peradi i jaja i ugroženost od tvorova može se prevenirati korištenjem žičanih kaveza ili postavljanjem zaštitnih ograda i održavanjem istih u ispravnom stanju. Ukoliko se perad drži u kavezima, preporučuje se njihovo postavljanje na visinu od oko 1,5 m od podloge i barem toliko udaljeno od zidova, ograde i sl. Nekada je potrebno perad držati zatvorenom i danju i noću. Sve otvore na zgradama u kojima se perad drži zatvorenom (a kroz koje tvorovi mogu proći u unutrašnjost zgrade) potrebno je zatvoriti gustom žičanom mrežom ili sličnim pokrovom. Tvorovi nisu skloni oštetiti čvrste i neoštećene žičane ograde, nego se najčešće provlače kroz otvorena i labava vrata ili kroz rupe i preklope (spojeve) žice na ogradama, vratima i sl. Također su izvrsni kopači i mogu prokopati put ispod ograde, što je potrebno provjeravati. Preporučljivo je ogradu ukopati barem 30-ak cm u dubinu. Posljednja mjera zaštite je postavljanje klopki u obliku kaveza u koje se kao mamci mogu postaviti cijela sirova jaja, sirova piletina, hrana za kućne ljubimce (hrana za mačke s okusom ribe), sardine i sl. Klopke-kaveze dobro je obložiti tamnom tkaninom ili sličnim pokrovom kako se tvorovi pri susretu s čovjekom ne bi prestrašili i tada ispustili svoj neugodni miris koji im služi za obranu. Također ih je potrebno pažljivo prenijeti i pustiti ih u prirodu. Iako tvor najčešće živi usamljeničkim životom, nerijetko se na isto za hranu povoljno stanište naseljavaju i druge jedinke. ukoliko se zamijeti djelovanje više jedinki, može se postaviti i nekoliko zamki istovremeno, najbolje na mjestima na kojima se primjećuje njihova najveća aktivnost. Tvorovi se u nas, prema Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09), smatraju zaštićenom svojtom i ne smiju se ubijati, a svako namjerno trovanje zakonski je kažnjivo.

Doc. dr. sc. Dinka GRUBIŠIĆ

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakŠto je to katehinsko vino?
Sljedeći članakUlaganje žalbe na zakup zemljišta
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.