Kako mogu obnoviti nasad lješnjaka zapušten deset godina. Grm je prepun postranih grana i šiba i kako ga kasnije održavati?
Lijeska stara 10 god. bi trebala biti u razdoblju pune rodnosti. Stoga preporučujem uklanjanje 1/3 starijih grana kako bi u krošnju ušlo svjetlo i podstakao se rast i rodnost. Obnova grmova traje 3 godine i svake godine se uklanja oko 1/3 grana, tako da je nakon 3 godine obnovljen cijeli grm. Lijesku treba redovito orezivati, a glavni je kriterij duljina jednogodišnjih izbojaka koja ne bi smjela biti manja od 20 cm. Ako je dužina jednogodišnjih izbojaka manja od navedenog, treba obaviti rezidbu. Ona je opisana u Gospodarskom listu broj 4 od ove godine. Stariji i jako zapušteni grmovi obnavljaju se skraćivanjem grmova na visinu 1.2 – 1.5 m od tla, nakon čega se polako obnavlja grm laganim prorjeđivanjem suvišnih grana. Obnovljeni grmovi postižu punu rodnost za 5 godina, što je kraće nego kada se sade iznova, pa se obnova isplati.

prof. dr. sc. Tomislav JEMRIĆ

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako ispraviti slatkoću vina?
Sljedeći članakKomasacija poljoprivrednog zemljišta
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.