U mojem kraju u šumama raste divlji luk koji mi zovemo srijemuš. Neki ga beru i jedu zelenog, a većina suši i pripravlja čajeve. Koja je njegova vrijednost?
Prvi znaci početka vegetacije na šumskim staništima, nakon zimskih mjeseci, zeleni su listovi medvjeđeg luka (Allium ursinum). Ova samonikla vrsta iz porodice lukova poznata je i kao crijemuš, srijemuš, divlji ili šumski luk. Listovi medvjeđeg luka sadrže oko 15% suhe tvari, a količina magnezija, željeza, mangana i sumpora značajno je veća nego u lukovici češnjaka. Uz vitamine i minerale, i brojne druge tvari iz biljaka povećavaju zdravstvenu vrijednost medvjeđeg luka. Ističu se biljni antibiotik – alicin, adenozin, te eterično ulje koje sadrži sumpor i daje mu okus i miris. Sjajni tamnozeleni listovi obiluju klorofilom koji kao biljni pigment snižava krvni tlak i LDL kolesterol te djeluje antioksidativno. Medvjeđi je luk učinkovit u snižavanju visokog krvnog tlaka, ali i smanjuje opasnost od pojave srčanog i moždanog udara te tromboze zahvaljujući adenozinu. Zbog alicina, crijemuš ima izraženo antibakterijsko djelovanje korisno pri bolestima probavnog sustava te urinarnih infekcija. Ujedno potiče bolje izlučivanje žuči te normalizira djelovanje jetre. Budući da povoljno utječe na imunološki sustav, učinkovit je i protiv prehlade. Oblozi od listova medvjeđeg luka učinkoviti su u liječenju kožnih bolesti. Pri berbi ovog proljetnog luka u prirodi treba biti oprezan jer su listovi medvjeđeg luka slični listovima đurđice i mrazovca koji su otrovni.

Sanja FABEK, dipl. ing.

Prethodni članakKako formirati tunel od voćala limuna?
Sljedeći članakPaprika – od sjetve do berbe
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.