Kakav je to sir tofu i od kojeg mlijeka se proizvodi?
Tofu je najrasprostranjeniji sojin proizvod. Priprema se dodavanjem sredstva za zgrušavanje u prokuhano, još toplo sojino mlijeko. Na dalekom istoku tradicionalno se koristi kalcijev sulfat (CaSO4) ili magnezijev klorid (MgCl2), poznat kao nigari. Zgrušano sojino mlijeko odvaja se od žućkaste tekućine i stavlja u kalupe gdje se pod pritis kom cijedi ostatak tekućine i formira tofu. Čuva se u hladnjaku, u zatvorenoj posudi, preliven hladnom vodom koja se obavezno svakodnevno mijenja. Može se koristiti za pripremu slanih i slatkih jela. Kod slanih jela dobro ga je bar 15 minuta marinirati u soja umaku, uz dodatak začina po želji (đumbira, bijelog luka, začinskog bilja). Narezan na ploške ili kocke može se potom peći na grillu, pržiti u ulju ili pohati obavijen u kukuruzno brašno. Miso je fermentirana i odstajala pasta od soje ili soje fermentirane s ječmom i rižom, uz dodatak morske soli. Mazive je konzistencije i ugodne arome. Sadrži obilje živih enzima.

M. K., dipl. ing.

Prethodni članakKorištenje ljuske lješnjaka u poljoprivredi
Sljedeći članakOrgansku tvar treba vratiti u tlo
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.