Zanima me više podataka o mađarskom kuniću koji, navodno s tri mjeseca postiže težinu do 3 kg. Koliko je to točno?
Krajem 80-tih godina prošlog stoljeća stručnjaci su u mađarskom gradu Kaposvaru proizveli 4 muške i 4 ženske linije ovog kunića pa sve još naziva i mađarski tovni kunić. To je tipični farmski hibrid kunića namijenjen za proizvodnju mesa koji je nastao križanjem novozelandskog bijelog i kalifornijskog kunića. Pripada u srednje rase, a karakterizira ga ranozrelost, pa se ženske mogu pripuštati u dobi od 5 mjeseci, a mužajci su zreli sa 7 mjeseci. Postotak bređosti kreće se od 70 do 80. Godišnje daje 6 do 7 legla s 8 do 10 mladih koji su teški od 0,7 do 0,9 kg. Mladi kunići brzo rastu pa s 10 tjedana postižu težinu oko 2,5, a s 3 mjeseca oko 3 kg. Ako se hrane isključivo industrijski priređenom peletiranom hranom može se očekivati da će u prosjeku za 3 mjeseca postići 3 kg žive vage uz utrošak 3 kg hrane po kg prirasta. Klaonički randman kreće se od 60 do 62%. U intenzivnom farmskom uzgoju ove brojke mogu biti i veće, ali zahtijevaju grijanje prostorije zimi i rashlađene ljeti, izvrsne zoohigjenske uvjete, te hranu i vodu po volji. Odrasli kunići teški su između 4 i 5 kg. Nakon dostizanja 4 kg prirast stagnira pa se za meso ne tovi iznad te težine. Ženske su brižne majke i dobrop njeguju leglo. Bijele je boje (albino) uz izraženo zbito mesnato tijelo. Ovaj hibrid priznat je od Mađarskog ministarstva poljoprivrede, a kao mesna pasmina nije standardiziran.

Kruno LAŽEC, dr. vet. med.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKorištenje trupaca osušenih kestena
Sljedeći članakKrešenti
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.