Krešenti. Tradicionalni prhki keksići od lješnjaka ili oraha vrlo dekorativni i ukusni, spajani čokoladom bez kojih mnogima nema božićnog ugođaja.

 width=Tijesto:
– 20 dag maslaca
– 10 dag šećera
– 2 vanilin šećera
– prstohvat soli
– 1 jaje
– 2 žumanjka
– ribana korica limuna
– 35 dag glatkog brašna
– 2 žlice ruma
– 15 dag mljevenih
– lješnjaka ili oraha
– 2 bjelanjka

Nadjev:
– 10 dag čokolade za kuhanje
– 4 dag maslaca

Priprema tijesta: Miješati omekšan maslac, šećer, vanilin šećer, sol, jaje, žumanjke, koricu limuna, pa dodati brašno i rum. Zamijesiti tijesto i staviti u hladnjak omotano plasičnom folijom na barem 1 sat. Od tijesta oblikovati kuglice veličine trešnje. Umakati ih u bjelanjke i uvaljati u mljevene lješnjake ili orahe. Peći oko 20 minuta na 180 °C.

Priprema nadjeva: Otopiti čokoladu i maslac na pari. Spajati po dvije kuglice.

Recept iz knjige „Kolači – čarolija užitaka 2

Prethodni članakKakva je pasmina bijeli panonski kunić?
Sljedeći članakDunavski valovi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.