Uzgajam kuniće i od njih imam gnoj. Kakva je njegova vrijednost i za koje kulture ga mogu koristiti?
Gnoj kunića spada u najkvalitetnije vrste gnoja i sadržava veliku količinu dušika, fosforne kiseline, kalija, a malu količinu vlage. Svježi kunićji izmet sadržava oko 35% vode, 2,3% dušika, 1,4% fosfornih i 0,8% kalijevih spojeva. Nakon sušenja njegova je kakvoća još uvijek na visokoj razini. Tada se koncentrira pa sadržava oko 2,6% dušika, 1,4% fosfornih te 0,6% kalijevih spojeva. Količina
proizvedenoga gnoja ovisi o više čimbenika. Najznačajniji su dob i pasmina te način hranidbe i držanja kunića. U prosjeku od jednog kunića malih pasmina dnevno možemo dobiti oko 150 g, kod srednje velikih pasmina oko 220, a velikih 300 g dnevno.Koristi se kao gnojivo za cvijeće, voće, povrće i tratine u vrtovima i parkovima. Lako se ugrađuje u zemlju i nije posebno škodljiv za biljke. Posebnu
vrijednost i mogućnosti šire primjene dobiva ako ga prerade kalifornijske gliste.

Prethodni članakIzrada sapuna od maslinova ulja
Sljedeći članakNewsletter 5/2015
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.