Namjeravam se ovog proljeća dogovoriti s domaćim pčelarima da u moj voćnjak postave košnice. U koje doba ih treba postaviti i u kolikom broju?
Najveću ulogu, ako ne i jedinu, s praktičnog gledišta, za prenošenje polena na tučak za sve voćke (osim lijeske i oraha) ima pčela. Pčele su u prirodi najbrojnije u vrijeme cvatnje voćaka. Hrane se isključivo proizvodima cvijeta – nektarom i polenom. Skupljajući nektar i polen lete s cvijeta na cvijet i tako usput pruža ju svoju najvažniju uslugu čovjeku – oprašuju cvjetove voćaka i stvaraju uvjete za oplodnju. Smatra se da udio pčela u oprašivanju voća ka iznosi oko 80 posto, a 20 posto otpada na ostale kukce i vjetar. Zbog toga se procjenjuje da je korist od pčela u oprašivanju voćaka i drugih biljnih kultura deset puta veća od vri jednosti pčelarskih proizvoda (meda i voska). Pri intenzivnoj proizvodnji voća, kada se isključuju sva “uska grla” u voćnjaku, u vrijeme cvatnje uvijek treba osigurati potreban broj košnica (ulišta) pčela. Dvije košnice su dovolj ne za jedan hektar voćnjaka. Ako je u vrijeme cvatnje toplije, sunčanije i bez vjetra, može za dovoljiti manji broj košnica. Ukoliko je vjetrovitije i hladnije, broj košnica treba povećati. Košnice treba rasporediti po cijelom voćnja ku. Unose se u voćnjak tek kada je otvoreno 10-15% cvjetova. Ranije ih ne treba unositi, kako se pčele ne bi orijentirale na cvjetove korova i dru gih biljaka koje cvatu. Kad počnu cvjetati voćke, pčele bi iz navike posjećivale prethodne cvjetove, pa bi izostao efekt oprašivanja voćaka.

K. B.

Prethodni članakKako utječe pelud na zdravlje?
Sljedeći članakNewsletter 7/2016
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.