Namjeravam se ovog proljeća dogovoriti s domaćim pčelarima da u moj voćnjak postave košnice. U koje doba ih treba postaviti i u kolikom broju?
Najveću ulogu, ako ne i jedinu, s praktičnog gledišta, za prenošenje polena na tučak za sve voćke (osim lijeske i oraha) ima pčela. Pčele su u prirodi najbrojnije u vrijeme cvatnje voćaka. Hrane se isključivo proizvodima cvijeta – nektarom i polenom. Skupljajući nektar i polen lete s cvijeta na cvijet i tako usput pruža ju svoju najvažniju uslugu čovjeku – oprašuju cvjetove voćaka i stvaraju uvjete za oplodnju. Smatra se da udio pčela u oprašivanju voća ka iznosi oko 80 posto, a 20 posto otpada na ostale kukce i vjetar. Zbog toga se procjenjuje da je korist od pčela u oprašivanju voćaka i drugih biljnih kultura deset puta veća od vri jednosti pčelarskih proizvoda (meda i voska). Pri intenzivnoj proizvodnji voća, kada se isključuju sva “uska grla” u voćnjaku, u vrijeme cvatnje uvijek treba osigurati potreban broj košnica (ulišta) pčela. Dvije košnice su dovolj ne za jedan hektar voćnjaka. Ako je u vrijeme cvatnje toplije, sunčanije i bez vjetra, može za dovoljiti manji broj košnica. Ukoliko je vjetrovitije i hladnije, broj košnica treba povećati. Košnice treba rasporediti po cijelom voćnja ku. Unose se u voćnjak tek kada je otvoreno 10-15% cvjetova. Ranije ih ne treba unositi, kako se pčele ne bi orijentirale na cvjetove korova i dru gih biljaka koje cvatu. Kad počnu cvjetati voćke, pčele bi iz navike posjećivale prethodne cvjetove, pa bi izostao efekt oprašivanja voćaka.

K. B.

Prethodni članakKako utječe pelud na zdravlje?
Sljedeći članakNewsletter 7/2016
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.