Zanima me znate li štogod o partenogenezi pčela? Na koji način fukcionira nasljeđivanje kod pčela, kako se odnose trutovi, što određuje spol kod pčele? Kako to povezujemo s mitozom i mejozom?

ODGOVOR

Partenogeneza pčela ili djevičansko rađanje je nespolno razmnožavanje iz neoplođenih jajnih stanica. Pri tomu su potomci genski jednaki, odnosno svi su klonovi. U pčelinjoj zajednici partenogenetski se razvijaju trutovi s polovicom kromosoma majke. Zbog toga oni imaju 16 kromosoma dok matica i radilice imaju 16 parova kromosoma, odnosno 32. Trutovi u jezgrama stanica imaju samo polovicu kromosoma s majčine strane i nemaju oca nego samo djeda s majčine strane. Iz ovoga proizlazi da spol kod pčela određuje partenogeneza.

Nasljeđivanje osobina pčela ovisi o polovici gena truta s kojim je oplođena jajna stanica matice koja daje drugu polovicu gena. Kako se matica tijekom svadbenog leta pari s više trutova i u sjemenoj vrećici pohranjuje njihove spermije, prilikom zalijeganja jaja oplođuje ih njima. To znači da ženski članovi pčelinje zajednice imaju više očeva, odnosno da su neke prave sestre dok su druge polusestre. Mejoza je redukcijska dioba stanica. Kod nje kod većine životinja nastaju muške i ženske spolne stanice u spolnim žlijezdama s polovičnim brojem kromosoma. Takve spolne stanice se oplodnjom spajaju u jednu s potpunim brojem kromosoma pri čemu nastaje stanica koja se dalje dijeli mitozom i diferencijacijom kroz razne stadije raste u mladu jedinku s polovicom gena od svakog roditelja.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje