Na koji način spojiti dva jata kokoši, različite starosti, a da se ne kljucaju, jer starije koke kljucaju mlade po glavi? Nalaze se trenutno u kokošinjcu 3 x 4 m, planiram ga povećati i ograditi jedan vanjski dio kad još malo porastu.
Najčešći problemi u ponašanju kokoši su kanibalizam i kljucanje perja. Takvi oblici ponašanja dovode do ozljeda, pa čak i smrti. Kanibalizam je pojava kada jedna kokoš kljucanjem oštećuje kožu i tkivo druge kokoši, a ozljede mogu nastati bilo gdje na tijelu dok su najozbiljnije one na kloaki. Kod spajanja kokoši i pijetlova različitog uzrasta i dobi u jedno jato može se očekivati da će doći do uspostavljanja hijerarhijskog odnosa, često nazivanog „pecking order“ ili red kljucanja, u kojemu stariji i jači pripadnici dominiraju nad onim mlađim i slabijim. Svoju nadmoć najčešće izražavaju kljucanjem. Ta dominantnost često dolazi do izražaja prilikom hranjenja i podređene kokoši moraju prepustiti mjesto za hranjenje dominantnim kokošima, u suprotnom dolazi do sukoba i mogućih ozljeda. Ako je u jatu prisutno više pijetlova, jedan od njih preuzima ulogu dominantnog i između ostalog ne dozvoljava drugim pijetlovima parenje s njegovim kokošima. Na pojavu kanibalizma i kljucanja perja može utjecati i neuravnotežen obrok – nedostatak esencijalnih aminokiselina ili natrija, zatim stres, te nedostatak prostora i mogućnosti za čeprkanje. Kada se radi o agresivnom kljucanju, izbjegavajte miješanje grupa u kojima je već uspostavljena hijerarhija. Povećajte prostor za čeprkanje i prostor oko hranilica i pojilica. Dodajte dodatne hranilice i pojilice, sjedala i gnijezda. Osigurajte zaklone – mjesta koja su vizualno izolirana gdje se mogu sakriti inferiorne ptice. Ako se odlučite na useljavanje i spajanje peradi različite dobi bilo bi dobro da ih uselite u objekt u večernjim satima, kako bi perad noć provela zajedno, no to nije garancija da neće doći do kljucanja.

prof.dr.sc. Zlatko JANJEČIĆ

Prethodni članakKako prepoznati gospinu travu?
Sljedeći članakIspravno korištenje čaja od matičnjaka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.