Peradarstvo pitanje br. 14

17

Tijekom zime sačuvao sam ljuske od jajeta, kako ih najbolje upotrijebiti u poljoprivredi?
Ljuske od jaja poslije upotrebe treba sakupiti, osušiti, a potom izmrviti u sitnije komadiće ili samljeti. Ljuska jaja sadrži 90 % kalcija i izvrstan je izvor tog minerala, a može se iskorititi na više načina. Za suzbijanje puževa izmrvljene ljuske jaja dobro je posipati oko biljaka u povrtnjaku kako bi se spriječio pristup puževa golaća. Ljuske od jaja kao i pepeo onemogućavaju kretanje puževa golaća. Za prihranu voćaka izmrvljene ljuske od jaja uz dodatak pepela od drveta i željeznog fosfata, dobra su mješavina za posipanje povrtnjaka protiv puževa. Istu mješavinu moguće je koristiti za prihranu voćaka posipanjem oko debla u zoni korijena. Za prihranu presadnica rajčice izmrvljene ili pak samljevene ljuske od jaja dobro je pri sadnji rajčice staviti oko presadnica. Komadići će djelovati protiv puževa, a samljevene ljuske će nadomjestiti potrebu rajčice za kalcijem. Za kvalitetniji kompost – u kompost za vrt poželjno je dodati samljevene ljuske od jaja, jer su one veliki izvor kalcija, pristupačniji za biljke od kalcija iz umjetnog gnojiva. On pomaže pojedinim mikroorganizmima da kompost bolje prerade i obogate ga kalcijem. Prirodno gnojivo – talog od kave pomiješan s ljuskama od jaja u omjeru 1:4 idealno je gnojivo za sobne biljke. Ljuske od jaja stave se u vodu za zalijevanje i ostave da odstoje preko noći. Ujutro se vodi doda talog od kave u naznačenom omjeru i time se zaliju biljke. Ovaj postupak izbjegavati zimi, jer voda zna neugodno mirisati. Kako bi potaknuli što brži i kvalitetniji rast nekog sjemena iskoristite ljuske od jaja. Polovicu ljuske napunite tlom, u koje stavite sjeme i sve zajedno posadite u zemlju. Kako će se vremenom ljuska razgrađivati tako će mladoj biljci davati hranjive tvari. Dodatak hrani za kokoši – ako uzgajate kokoši nesilice, usitnjene ljuske od jaja treba dodati kokošima u hranu. Kokoši će dobiti dovoljne količine kalcija, a ljuske novih jaja bit će čvršće. Osim spomenutih, postoji još primjera uporabe ljuski od jaja. Ovdje su navedeni važniji.

mr.sc. Marija ŠEVAR

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOstalo pitanje br. 113
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 142
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.