Prije 7 godina posadio sam mladicu trešnje na periferiji Zagreba. Ona je prve plodove dala prije 2-3 godine. Prošle godine smo ubrali oko 2 kg. Trešnja nije nikada orezivana. Osobno neznam ništa o orezivanju, a neki znalci su mi rekli da orežem jedino vrh kad odlučim da mi je dovoljno visoka. Kažu da se trešnja ne orezuje nikada, pa me zanima da li treba trešnju orezivati ili ne, te da li se to radi u proljeće ili jesen? Ima li svrhe namazati deblo s gašenim vapnom, kada i do koje visine?


Prema podatcima koje navodite, može se pretpostaviti da se radi o trešnji cijepljenoj na nekoj bujnijoj podlozi. Takva stabla prirodno oblikuju etažnu piramidu kada imaju dovoljno prostora i svjetlosti. Ako je takva situacija i u vašem vrtu, nije potrebna rezidba. Uklanjanje vrha radi smanjenje visine nije preporučljivo jer se stvara velika rana koja teško zarasta, pa postoji velika mogućnost da stablo propadne. Nasuprot tome, uzgoj trešanja na slabo bujnim podlogama za tržište zahtjeva redovitu rezidbu. Ona se obavlja tijekom vegetacije kako bi rane lakše zarasle.

Rezidbu treba provoditi od prve godine kako bi se izbjegla rezidba debljih grana koja ostavlja velike rane. Uklanjaju se mladice i grane koje zasjenjuju krošnju, a također treba obavljati izolaciju vrhova tako da se ostavlja samo jedan izbojak na vrhu grane. Rezidba se, ovisno o sorti, obavlja u dva do tri navrata (nakon cvatnje, u sredini vegetacije i u kolovozu). Premazivanje gašenim vapnom najbolje je obaviti u kasnu jesen kako bi se spriječile štete od niskih zimskih temperatura (uzdužno pucanje kore – mrazopuc). Ako se premaz ispere, potrebno ga je obnoviti. Premazivanje u proljeće daje voćkama lijep i uredan izgled i nema drugu funkciju.

Prethodni članakUpotreba ljuske od jajeta u poljoprivredi
Sljedeći članakIzraelski ministar poljoprivrede prvi put u Hrvatskoj- stiže nam ekspertiza za navodnjavanje
prof. dr. sc. Tomislav Jemrić
Rođen je 1971. godine u Zagrebu. Na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1993. godine. Magristrirao je 2000. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a doktorsku disertaciju obranio 2004. godine. Od 1995. godine radi na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta. Rođen je 11. siječnja 1971. godine u Zagrebu. Na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1993. godine na VVV smjeru. Magristrirao je 2000. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju je obranio 2004. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Od 1995. godine radi na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta. U znanstveno-nastavno zvanje mlađeg asistenta izabran je 1995. godine, u zvanje asistenta 2000. godine, u zvanje višeg asistenta 2004. godine, u zvanje 2005. godine, u zvanje izvanrednog profesora 2009. godine, a redoviti je profesor od 2013. godine. Voditelj je preko 80 diplomskih ili završnih radova i jedne doktorske disertacije. Bio je mentor 1 studentskog rada koji je dobio dekanovu nagradu. Znanstveno se usavršavao u Izraelu kao korisnik stipendije Izraelske vlade. Član je jednog međunarodnog i jednog domaćeg znanstvenog društva. Autor je 9 knjiga i priručnika, od toga dva znanstvena priručnika i dvije međunarodne monografije. Član je uredništva međunarodnog znanstvenog časopisa Scientia Horticulturae citiranog u skupini A1 časopisa i član uredništva časopisa Agriculturae Conspectus Scientificus (Poljoprivredna znanstvena smotra). Dobitnik je priznanja časopisa Scientia Horticulturae za izvrsnost u recenziranju znanstvenih radova. Sudjelovao je na četrdesetak stručnih i znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu te objavio više od 50 znanstvenih i stručnih radova. Voditelj je jednog nacionalnog znanstvenog projekta, a do sada je surađivao na pet nacionalnih znanstvenih projekata. Bio je voditelj jednog VIP projekta i jednog tehnologijskog projekta i suradnik na jednom VIP i jednom tehnologijskom projektu. Također je bio nacionalni koordinator na jednom međunarodnom SEEDNet projektu, voditelj radne skupine na jednom TEMPUS projektu i suradnik na jednom međunarodnom COST projektu. Trenutačno je koordinator međunarodnog LIFE+ projekta „Low pesticide IPM in sustainable and safe fruit production“ vrijednog preko 1.8 milijuna €.