Imam tri kokoši koje su ostale bez pijetla prije nekoliko mjeseci. Primjetio sam da se jedna kokoš počela ponašati kao pijetao (kruži oko kokoši) i ne nese jaja. Ne znam razlog takvom ponašanju, a htio sam nabaviti još nekoliko kokoši i pijetla, pa me zanima što bi preporučili?
Ova je pojava kod peradi uistinu doista rijetka, no zabilježeni su čak i slučajevi da pijetao počne nesti jaja. Dvospolnost ili hermafroditizam je moguć u biljnom i životinjskom svijetu. Osim žaba i riba koje mijenjaju spol ovisno o okruženju i potrebama, događaju se i slučajevi hermafroditizma u kojima životinje zadržavaju odlike jednog spola, dok se reprodukcijski pokazuju kao pripadnici drugog spola. U slučaju koji navodi čitatelj došlo je do aktivacije do tada potisnutih gena koji su jednu kokoš stavili u dominantan položaj u odnosu na ostale. Čitatelju preporučam nabavu novih kokoši i pijetla.
Najbolje je da ih predvečer zatvori u zajednički objekt i najvjerojatnije će ujutro hijerarhija biti ponovno uspostavljena s novim pijetlom.
prof. dr. sc. Zlatko JANJEČIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVinogradarstvo pitanje br. 98
Sljedeći članakStočarstvo pitanje br. 32
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.