Za svoje potrebe držim kokoši nesilice koje se slobodno kreću po dvorištu. Iz kojeg razloga su neki žutanjci narančaste boje, a pojedini potpuno blijedi?
S obzirom da nije navedeno pripadaju li sve kokoši na gospodarstvu istoj pasmini ili hibridu ne treba isključiti ni tu mogućnost da različita genetika dovodi u konačnici i do različite obojenosti žutanjka. Budući da se kokoši drže zajedno i hrane se istim obrokom, utjecaj hranidbe možemo isključiti i različitu obojenost žutanjaka opet možemo pripisati samo kokošima, odnosno njihovoj nesivosti. Kokoši koje nesu manji broj jaja (svaki 2-3 dan) imaju jače pigmentiran žutanjak. Naravno, ne smije se isključiti i utjecaj nekih bolesti koje mogu biti prisutne u jatu. Tako kod pojedinih bolesti koje mogu individualno zahvatiti pojedine kokoši može doći do znatnog smanjenja apsorpcije karotenoida, a time i do slabije obojenosti žutanjaka.

prof. dr. sc. Zlatko JANJEČIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 543
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 174
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.