Imam četiri kokoši i pijetla, no primijetio sam da jedna mlada grahorasta otežano diše, djeluje mi kao da želi nešto iskašljati. Dok je sagnuta i jede to se ne čuje.
Opis simptoma koje ima vaša kokoš je prekratak i nedovoljan za bilo kakvu dijagnozu bolesti ili stanja u kojem se nalazi. Ako perad držite slobodno u dvorištu gdje jedu kišne gliste i puževe moglo bi se raditi o parazitima koji žive u dušniku i plućima. Bolest se zove singamoza, plućni ili crveni crv. Javlja se kod domaće i divlje peradi, odnosno ptica. Karakterizira ju iskrivljavanje vrata, otežano disanje i kašalj. Paraziti žive kraće vrijeme u plućima, a poslije u dušniku gdje uzrokuju upalu i povećanu količinu sluzi. To dovodi do kašlja, a da bi životinje lakše disale iskrivljuju vrat da izbace sluz, a ponekad i parazite. Ako se ne liječi dolazi do uginuća, a paraziti brzo sele s jedne na drugu životinju u istom dvorištu, ali i u susjedna. Razvojni oblici ovih parazita mogu u kišnim glistama i puževima živjeti više od 3 godine.Ovo je samo jedna od mogućih bolesti vaše peradi. Može se raditi i o običnoj prehladi, ali i o težim oblicima upala dišnih putova. Za točnu dijagnozu morate otići u najbližu veterinarsku ustanovu gdje će vas uputiti u daljnje postupke i postaviti konačnu dijagnozu i odrediti liječenje.

Kruno LAŽEC, dr. vet. med.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakStočarstvo pitanje br. 35
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 584
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.