Možete li mi opisati simptome nedostatka kalcija u plasteničkom uzgoju salate?
Salata kao povrtna kultura izrazito je osjetljiva na povećanu kiselost tla, pa stoga i na nedostatak kalcija koji se vrlo često javlja u takvim tlima. Kalcij kao biogeni element neophodan je u ishrani jer sudjeluje u diobi stanica, izgradnji stanične stijenke i produživanja stanica odnosno sudjeluje u rastu vegetativnih organa i korijenja. Listovi salate čije stanice sadržavaju dovoljnu količinu kalcija otporniji su na mehanički pritisak i takva salata bolje podnosi manipulaciju tijekom berbe i transporta jer im je stanična stijenka elastičnija i stabilnija. Kao rezultat toga, stanice koje imaju visok sadržaj kalcija neće biti samo otporne na mehanička oštećenja, nego i otpornije na napad bolesti.Uslijed nedostatka kalcija kod salate dolazi do usporavanja cjelokupnog vegetativnog rasta. Iz razloga što je kalcij slabo pokretljiv, u biljci simptomi nedostatka prvo se uočavaju na najmlađem listu koje ostaje sitno, tamnije i naboranije više nego što je normalno. Kasnije se simptomi nedostatka uočavaju i na starijim listovima. Smeđe ili sive pjege (nekroze), prvo se pojavljuju uz rub lista, a u kasnijim fazama nedostatka zahvaćaju cijeli list koji odumire. Odumrlo tkivo lišća je sivozeleno. Listovi salate kojima nedostaje kalcija podložniji su napadu sive plijesni jer nizak sadržaj kalcija uvjetuje veću količinu enzima (poligalakturonaze) koje koriste gljivice (uzročnici bolesti) za penetraciju stanične stjenke.

Mirela TRDENIĆ, dipl. ing. 

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUloga općina u opstanku ruralnog prostora Hrvatske
Sljedeći članakObjavljeni novi natječaji za novac iz Vinske omotnice
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.