Zanima me koje povrće se može sijati poslije graška?
Grašak kao leguminoza dobra je predkultura za većinu povrćarskih vrsta jer obogaćuje tlo dušikom i tlo ostavlja u dobroj strukturi i čisto od korova. Važno je istaknuti da i on napušta tlo dosta rano, pa se iza njega mogu sijati kulture koje će do jeseni uspjeti stići za berbu. Stoga iza graška vrlo dobro idu sve vrste kupusnjača, koje do jeseni stignu za berbu. Tu se još može sijati korijenasto povrće kao što je npr. mrkva i peršin, zatim lisnato povrće salata, špinat, blitva, matovilac i na kraju plodovito povrće kao što je npr. krastavac salatni ili kornišon. Iza graška ne bi bilo dobro sijati ostale mahunarke kao što je npr. grah mahunar koji se još može sijati.

dr. sc. Dean BAN

Prethodni članakNewsletter 10/2016
Sljedeći članakOPG-u 1,7 milijuna kuna iz IPARD-a za podizanje nasada, navodnjavanje i protugradnu zaštitu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.