Zanimaju me rane sorte rajčica, koje su to sorte, osobine, vrijeme sadnje, gdje ih nabaviti i da li su za vanjsku ili plasteničku proizvodnju.
Bez obzira radi li se o ranoj ili kasnoj rajčici za svježu potrošnju, može se preporučiti uzgoj indeterminantnih (visokih) sorti, tj. hibrida. Uzgojem visokih sorti olakšava se zaštita i berba, plodonošenje traje dulje i ostvaruje se veći prinos. Visoke sorte rajčice obvezno se uzgajaju uz potporanj dok niske sorte ranije i ujednačenije dolaze za berbu. Obzirom na široki asortiman rajčice na hrvatskom tržištu, predlažem da kontaktirate zastupnike sjemenskih kuća i odlučite se za sortu (hibrid) koji vam najviše odgovara. Niske i polu-visoke sorte mogu se naći u prodaji kod tvrtke Bejo Zaden d.o.o. 01/6150-155 ili mobitel 099/8151-713). Visoke sorte rajčice u prodaji ima tvrtka Zeleni hit d.o.o. (01/2945-830 ili info@zeleni-hit.hr) te tvrtka Kadmo d.o.o., (01/3864- 775).

dr. sc. Božidar BENKO

Prethodni članakKinder maxi king cake
Sljedeći članakZašto dolazi do mrljavosti mesa ploda jabuke?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.