Imam veću količinu jesenskog češnjaka za vlastite potrebe. Okopala sam ga i ogrnula, ali s dolaskom vrućina listovi su počeli žutjeti. Vlage ima u zemlji, ne zalijevam dodatno. Ne koristim pesticide jer njegujem organski vrt. Zanima me što se događa i postoji li način da ga zaštitim?
Žućenje listova češnjaka najvjerojatnije je posljedica infekcije s jednom od gljivica stalnih stanovnika tla, uzročnika fuzarioza, od kojih je najčešća Fusarium oxysporum. Velika količina oborina tijekom cijelog proteklog proljeća, s posljedicom velikom količinom vlage u tlu uz nagli porast temperatura u drugoj polovini travnja u tlu koje nije sterilno, najvjerojatnije su doprinijeli razvoju ove bolesti. Mogućnost zaraze s jednom od ovih gljiva je veća ukoliko je češnjak posađen na slabo ocjeditom tlu. Na zaraženim biljkama venu listovi, a korijenčići i mesnati dijelovi česna trunu. Sva se zaštita sastoji u preventivi, poput održavanja dovoljno širokog plodoreda u trajanju od 4 godine, sjetve samo tretiranog sjemena i sadnje zdravih lučica. Kemijske zaštite nema.

mr. Chiara PAGLIARINI

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPrihranjivanje pčela starim medom
Sljedeći članakKako i gdje se mogu uzgajati i nabaviti sadnice limete?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.