Kako mogu čuvati sjeme lubenice preko zime, a zanima me i pravljenje soka od lubenice i drugih proizvoda, ako je moguće?
Kod ozbiljnije proizvodnje, izravna sjetva lubenice se rijetko prakticira, a plod lubenice se poslije berbe u optimalnim uvjetima može čuvati dva do tri tjedna. Optimalni uvjeti za čuvanje lubenice su temperatura od 10 do 12 °C i relativna vlaga zraka od 80 do 90 %. Plodovi koji nisu potpuno zreli, čuvaju se na temperaturi 16 °C. Čuvanjem na temperaturama ispod 10 °C javljaju se oštećenja na plodovima u vidu udubljenja. Lubenica se najviše koristi svježa kao sezonsko povrće. S obzirom da zamrzavanje nije moguće, može se koristiti i prerađena u sok, sirup, džem itd. Za pripremu soka i drugih prerađevina, koriste se potpuno zreli plodovi. Najjednostavniji recept za pripremu soka glasi: meso lubenice se očisti od koštica i nareže na manje komade koji se ubace u blender, doda se šećer po želji i smiksa. Ako je napitak gust, može se dodati voda ili kockice leda. U sok se može dodati i maline, kupine i jagode. Tko voli kiseliji okus, može dodati limun. Za pripremu sirupa i slatkog od lubenice potrebno je 1/2 srednje lubenice i 2 kg šećera. Priprema ide na sljedeći način: meso se zajedno s košticama izreže na komade i stavi u lonac. Vodu nije potrebno dodavati, jer će lubenica pustiti dovoljno tekućine tijekom kuhanja. Doda se šećer, promiješa i kuha 2 do 3 sata, dok smjesa ne omekša i zgusne se. Redovito promiješati. Sirup se ocijedi u boce, a komadi lubenice u staklenke. Oboje se stavi u pećnicu ugrijanu na oko 40 do 50 °C i grije se 30 min (paziti da su boce i staklenke dobro zatvorene). Ostaviti barem 5 sati zatvoreno u toploj pećnici. Za džem od lubenice potrebno je 3 kg lubenice, 2,5 kg šećera, 2 naranče, 3 neprskana limuna, 3 štapića vanilije, čašica ruma. Šećeru dodati sok od naranče i limuna, vaniliju, malo naribane limunove korice i 0,25 l vode. Kad provri, smanjiti temperaturu da pomalo vrije 20 minuta. U međuvremenu lubenice oguliti, odstraniti koštice, a meso narezati na kockice. Dodati u kipući sirup i dugo kuhati provjeravajući gustoću. Potkraj kuhanja može se dodati i čašica ruma.

doc. dr. sc. Božidar BENKO

Prethodni članakU AGRONET-u dostupna privremena obavijest za izravne potpore za 2017. godinu
Sljedeći članakEkološka gnojiva s najboljim omjerom cijene i kvalitete
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.