Povrćarstvo pitanje br. 67

20

Imam mali vrt i zanima me zašto mi nikad ne uspijeva mrkva niti paprika, a ujedno me zanima kako jedan dio tla pretvoriti u tlo koje nije jako propusno te što na tom dijelu saditi?

Propusnost tla nije dobro smanjivati jer o njoj, uz strukturu (praškasta, mrvičasta, grudasta…) i teksturu (odnos čestica pijeska, praha i gline u tlu) ovise vodozračni odnosi u tlu koji su vrlo bitni za pravilan rast i razvoj biljaka. Kažete da je mrkva lijepa dok je mlada, a kasnije ne. Razlog tome može biti upravo zbijenost tla ili postojanje nepropusnog sloja na određenoj dubini. Oboje dovodi do deformacije korijena mrkve. Nepropusni sloj se može razbiti dubljom obradom tla (npr. oranjem na dubinu 30 do 35 cm). Nedostatak velike propusnosti tla je brzo procjeđivanje vode u dublje slojeve nakon oborina ili zalijevanja. To se lako rješava češćim zalijevanjem manjim obrocima. Vodozračni odnosi u tlu mogu se popraviti dodavanjem organske tvari poput zrelog stajskog gnoja, komposta, treseta. Zasjenjeni položaj, pa makar i dio dana nije povoljan za vrt. Paprika kao i drugo plodovito povrće zahtijeva obilje sunca. Ako niste u mogućnosti „riješiti“ se sjene, na tom dijelu vrta možete saditi vrste koje zahtijevaju nešto niže temperature i manje svjetla poput mladog luka, češnjaka, poriluka, šparoge, kupusnjača, salate, graška, cikle, rotkvice.

izv. prof. dr. sc. Božidar BENKO

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 639
Sljedeći članakPovrćarstvo pitanje br. 68
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.