Mahune i grah zadnje dvije sezone napada novi štetnik koji nije žižak, a kod formiranja mahuna buši se u svako zrno. Također, propada mi i grašak koji ostane malen i sitan, a cvijet se suši i pocrni, pa me zanimaju mogući uzroci?

Prema navodima hrvatske stručne literature samo se ličinke grahova žižka navode da napadaju zrna graha (bijela ličinka bez nogu). U svakom slučaju ličinke koje uzrokuju „crvljivost“ graha i mahuna treba sakupiti i poslati u javnu ustanovu koja ima ovlasti praćenja populacije novih štetnih organizama u Republici Hrvatskoj: Zavod za zaštitu bilja u Zagrebu (Gorice 68b). Svakako bi nakon cvatnje grah i mahune trebalo zaštititi nekim od dopuštenih kemijskih insekticida (npr. Decis 100 EC, Kaiso, Rotor super) ili koristiti biljne insekticide prikladne za ekološku proizvodnju, npr. NeemAzal TS (2-3 lit./ha) ili Asset (1 lit./ha). Prošle sezone svi proizvođači graška bilježili su gubitke u proizvodnji zbog izrazito nepovoljnih vremenskih uvjeta: sjetva nije bila moguća zbog niskih temperatura od druge polovice veljače do kraja druge dekade ožujka, a tijekom travnja je zabilježen veći broj neobično vjetrovitih i vrućih (ljetnih) dana (npr. već 22. 4. 2018. i ponovno zadnjih dana istog mjeseca u Međimurju smo zabilježili 29,9oC u hladovini). Takvi uvjeti nepovoljno utječu na normalan rast i razvoj usjeva graška. Od neželjenih organizama zadnjih sezona zbog klimatskih promjena (izraženija toplina i sparina) bilježimo sve učestalije štete od graškova tripsa (Kakothrips robustus) i pepelnice graška (Erysiphe pisi). Od insekticida preporučujemo protiv graškova tripsa primjenu biljnog pripravka NeemAzal TS (distributer „Pro-eco“ d.o.o., Novi Marof), a od fungicida anorganski sumpor (npr. dopuštenje u grašku imaju Chromosul, Cosavet, Kossan, Kumulus, Sulfolac WG – 0,3 %, uz karencu 14 dana) ili organski pripravak Ortiva SC (0,8-1 lit./ha, uz karencu 14 dana).

mr. sc. Milorad ŠUBIĆ, dipl. ing. agr., Ministarstvo poljoprivrede

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPovrćarstvo pitanje br. 67
Sljedeći članakPovrćarstvo pitanje br. 69
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.