Čuo sam da se u posljednje vrijeme osim drvenastih kultura cijepe i presadnice određenih vrsta povrća, zanima me o kojim vrstama povrća se radi i kakav je postupak?
Tehnika cijepljenja, dugo poznata i raširena u proizvodnji voćnih i loznih sadnica, zadnjih se dvadesetak godina komercijalno sve više koristi i u proizvodnji presadnica povrća. Od povrća cijepljenje se komercijalno najviše koristi kod presadnica lubenica i rajčica, a sve se više razvija i kod drugih vrsta kao što su paprika, patlidžan, dinje i krastavci.
Slično kao i kod drvenastih poljoprivrednih kultura cijepljenjem se regulira bujnost nadzemnog dijela biljke, a jače razvijen korjenov sustav osigurava bolju opskrbu biljaka vodom i hranjivim tvarima te povećava tolerantnost na biljne patogene akumulirane u tlu. Također, korijen podloga manje je osjetljiv na zaslanjenost tla uvjetovanu dogogodišnjom uporabom samo mineralnih gnojiva te navodnjavanjem nekvalitetnom vodom. Cijepljene presadnice koriste se u svim vidovima povrćarske proizvodnje kako u uzgoju u zaštićenim prostorima na tlu i hidroponskim načinom tako i na otvorenom. Cijepljene su presadnice posebno prihvatljive u ekološkoj proizvodnji jer smanjuju potrebe za primjenom zaštitnih sredstava u suzbijanju bolesti i štetnika. U cijepljenju presadnica rajčice uglavnom se rabe dvije tehnike, tehnika bočnog i vršnog cijepljenja.

Dr. Zdravko MATOTAN

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOstalo pitanje br. 32
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 41
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.