Kao i mnogi ove godine imamo probleme s glodavcima. U vrtu mi glodavci za sada zadaju glavni problem na plodu krastavca. Pojedu sve velike plodove, a male načmu. Pokušavam s otrovnim mamcima pod crijepom, ali bez učinka. Imate li savjet?

ODGOVOR

Zbog ovogodišnjeg iznadprosječno suhog i vrlo vrućeg mjeseca lipnja, a slične meteorološke uvjete bilježimo i tijekom prve polovice mjeseca srpnja, povrćari često dojavljuju štete od glodavca na podzemnim i nadzemnim dijelovima korjenastog, i gomoljastog povrća, a napadnute su i biljne vrste koje u svom sastavu imaju naglašeni sadržaj vode (npr. plodovi krastavca, tikvica, uljne tikve i dr.).

Najčešći su voluharice i miševi, a u našoj je zemlji dominantan glodavac na povrću poljska voluharica. Najčešće se zadržava na površinama koje se rijetko ili uopće ne obrađuju, pa često napadaju povrtnjake u čijoj su neposrednoj blizini livade ili zapuštene poljoprivredne površine, ili travnjački voćnjaci s visokim stablašicama koji se rijetko kose. Poljska voluharica je vrlo plodna, jer se koti 3-4 puta, a u jednom leglu može biti 4-8 mladih. Hrani se sočnom biljnom hranom, a manje zrnjem.

Poljske glodavce treba suzbijati rodenticidima. Nalaze se u obliku mamaca koje treba stavljati u aktivne rupe glodavca. Ali, svim rodenticidima koji su imali dozvolu za uporabu na poljoprivrednim površinama istekla je valjanost dozvole. Na tržištu je moguće naći neke proizvode koji su registrirani kao biocidni pripravci, pa se ne ubrajaju u sredstva za zaštitu bilja. Za suzbijanje poljskih voluharica u povrću moguće je u našoj zemlji kupiti pripravak Arvalin, na osnovi djelatne tvari cinkov fosfid (2 kg/ha, najviše 3x ili ukupno 6 kg/ha na istoj površini u jednoj sezoni).

Vrlo je toksičan za ptice, ribe i ostale divlje (i domaće) životinje. Stoga mamci (pelet ili zrno) trebaju biti postavljeni tako da su izvan domašaja kućnih ljubimaca, djece ili neciljanih divljih životinja. Važno je suzbijati poljske glodavce redovito, bez obzira na brojnost štetnika, radi sprječavanja njihova prenamnožavanja. Pretplatnik navodi da mamce stavlja pod crijep. Bolje ih je stavljati u aktivne rupe i “zatvoriti” petom cipele. Tijekom suše i vrlo visokih temperatura moguće je voluharice pokušati uloviti ukopavanjem u razini zemlje plastičnih kanti djelomično napunjenih vodom do donje trećine sadržaja. Moguće glodavce tijekom noći privuče voda, pa upadaju u kantu iz koje ne mogu izaći.

Prethodni članakIndustrijska konoplja – legalni postotak THC-a?
Sljedeći članakAktivator za brže razgrađivanje trave
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.