Postoji li zakon koji omogućava da osoba koja je preko dvadeset godina u posjedu nekretnine postane vlasnik te nekretnine?
Osoba koja je u posjedu nekretnine preko dvadeset godina postaje dosjelošću vlasnik te nekretnine. Stjecanje vlasništva dosjelošću određeno je Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Osoba treba biti u samostalnom posjedu nekretnine najmanje deset godina, posjed treba biti zakonit, istinit i pošten. Samostalni posjednik nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, županije i jedinica lokalne samouprave i uprave steći će dosjelošću vlasništvo nekretnine nakon što zakonito, istinito i pošteno taj posjed traje dvadeset godina. Ukoliko želite svoje vlasništvo upisati u zemljišne knjige, trebate kod suda na čijem se području nalaze nekretnine pokrenuti tzv. zemljišnoknjižni ispravni postupak tijekom kojeg ćete dokazati da ste dosjelošću (dugogodišnjim mirnim posjedom) postali vlasnik nekretnina. Na temelju ugovora i posjeda tih nekretnina zatražit ćete da Vam vlasnik koji je upisan u zemljišnim knjigama prizna vlasništvo. Tijekom postupka sud će odrediti očevid na licu mjesta s mjerničkim vještakom radi identifikacije nekretnina, saslušat će Vas kao stranku i Vaše svjedoke kako bi provjerio da li ste u posjedu dovoljan broj godina. Ukoliko je kao vlasnik nekretnina u zemljišnim knjigama upisana Republika Hrvatska, svojim se zahtjevom prvo trebate obratiti nadležnom Državnom odvjetniku – građanski odjel i zatražiti mirno rješavanje ovog pitanja. Ako Državni odvjetnik odbije Vaš prijedlog, tek tada možete pokrenuti postupke koje sam prethodno opisala.

Daniela Sukalić, dipl. iur. 

Prethodni članakKako prirodno suzbiti štetnike na povrtnjaku?
Sljedeći članakUtvrđivanje prava vlasništva nad nekretninama
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.