Zaposlen sam u firmi koja mi već tri godine ne uplaćuje u mirovinski fond iako je na platnoj listi sve prikazano kao da se uplaćuje. Uz to firma je u blokadi zbog tih dugova već 14 mjeseci. Radnicima isplaćuje tzv. pozajmice preko nekih tuđih računa. Pošto iduće godine mogu ići u prijevremenu starosnu mirovinu zanima me kako će se obračunati moja mirovina?
Kada ispunite uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu dostavit ćete zahtjev nadležnoj područnoj službi mirovinskog osiguranja za ostvarivanje prava na mirovinu. Zahtjevu ćete priložiti radnu knjižicu
temeljem koje će vam se utvrditi mirovinski staž. Tada će vam prema podacima o vašem dohotku s kojima raspolaže služba mirovinskog osiguranja biti određena akontacija mirovine, dok se ne iskompletiraju vaši podaci o dohotku i ne bude uplaćen od strane firme doprinos za mirovinsko
osiguranje na dohotke na koje nije uplaćen.

Prethodni članak1,3 milijuna kuna iz IPARD-a za nasade šjiva i oraha
Sljedeći članakRazvrgnuće suvlasničke zajednice dogovorom ili na sudu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.