Prije dvadeset godina izgradili smo novu kuću, a stara kuća koja ima oko 60 m2 nalazi se oko 1500 metara od nove kuće, u istoj općini. U staroj kući koristimo samo podrum za čuvanje vina i nekih alata. Općina sada želi staru kuću proglasiti vikendicom i odrediti da plaćamo porez na tu staru kuću kao vikendicu. Da li je to moguće?
Porez na kuće za odmor plaća svaka pravna i fizička osoba koja je vlasnik kuće za odmor. Kućom za odmor smatra se svaka zgrada ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski. Kućom za odmor ne smatraju se gospodarske zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora. Visinu poreza određuje svojom odlukom općina ili grad. Visina se određuje ovisno o mjestu, starosti, stanju infrastrukture te drugim bitnim okolnostima za korištenje kuće za odmor. Porez na kuće za odmor se ne plaća na kuće koje se ne mogu koristiti zbog ratnih razaranja, prirodnih nepogoda (poplava, požar, potres) te starosti i trošnosti. Odlukom općine ili grada mogu se propisati i druga oslobođenja od plaćanja poreza na kuće za odmor iz gospodarskih i socijalnih razloga. Obveznici poreza na kuće za odmor trebaju nadležnom poreznom tijelu dostaviti podatke o kućama za odmor, koji se odnose na mjesto gdje se nalaze ti objekti te korisnu površinu, podatke treba dostaviti do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez na kuće za odmor. Na temelju tih podataka donosi se rješenje protiv kojeg nezadovoljna stranka može uložiti pravni lijek. Dakle, dvije su pretpostavke za utvrđivanje da li će neka kuća biti kuća za odmor, da je osoba vlasnik kuće i da kuću koristi sezonski ili povremeno. S obzirom na to da je u vašem slučaju ostvarena pretpostavka da ste vlasnik i da kuću koristite samo povremeno, kako biste bili oslobođeni plaćanja poreza na kuće za odmor trebate dokazati općini odnosno poreznoj upravi da se kuća ne može koristiti zbog starosti ili trošnosti, odnosno da se koristi samo kao gospodarska zgrada radi smještaja strojeva, oruđa i drugog pribora.

Daniela Sukalić, dipl. iur.

Prethodni članakU Opatiji sajam za sve koji se bave turizmom
Sljedeći članakOgraničavanje korištenja vode iz bunara
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.