Želim djetetu darovati stan koji se nalazi u mojem vlasništvu, s time da nastavim živjeti u stanu i da se prijenos vlasništva nad stanom obavi nakon moje smrti. Čuo sam da je takav ugovor o darovanju složeniji i da ga ne mogu sam sastaviti? Zanima me i kad će se morati platiti porez na promet nekretnina?
To nije običan ugovor o darovanju za čiju bi valjanost bilo dovoljno ovjeriti potpis darovatelja kod bilježnika. Riječ je o posebnoj vrsti ugovora o darovanju zvanom darovanje za slučaj smrti. Takvim ugovorom možete darovati nekretnine i učinak darovanja ograničiti do svoje smrti. To znači da će se prema ugovoru obdarenik moći uknjižiti na darovanim nekretninama tek nakon smrti darovatelja. Također, važno je ugovorom utvrditi da se posjed darovanih nekretnina prepušta obdareniku tek nakon smrti darovatelja. Kako se radi o darovanju koje se ispunjava poslije smrti darovatelja, ugovor mora biti sastavljen u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave solemnizirane (potvrđene) kod javnog bilježnika. Takav ugovor iziskuje i više troškove izrade i ovjere (potvrde) nego ugovor o darovanju darovanju po kojem biste nekretnine darovali za života i odmah ih prenijeli u vlasništvo obdarenika. Ugovor, naime, mora izraditi stručna osoba, mora ga solemnizirati javni bilježnik koji je dužan pročitati objema stranama sadržaj ugovora i objasniti im njegove pravne posljedice. Što se tiče poreznog tretmana toga ugovora, prema odredbi članka 13. Zakona o porezu na promet nekretnina, porez se ne plaća temeljem ugovora o darovanju zaključen između roditelja i djece, pa stjecatelj nekretnine neće morati platiti porez.

(V. L.)

Prethodni članakŠtetne gusjenice na paulovniji
Sljedeći članakSupružničko doživotno uzdržavanje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.