Paulovnija raste od 5 do 9 metara na godinu, a na mjestu gdje je stabljika odrezana formira se nova, pa nema potrebe za presađivanjem.
Višestruko korisna
Nakon svoje osme godine daje visokokvalitetno drvo koje je lagano za obradu i ima dobra izolacijska i akustična svojstva, a na svjetskim tržištima prodaje se skuplje nego drvo hrasta ili bukve. Koristi se za proizvodnju peleta i bioetanola, ali i osigurava sirovinu za industriju drvne građe i prerade drveta, proizvodnju namještaja i farmaceutsku industriju. Korijen paulovnije crpi i akumulira teške metale iz zemlje, te obnavlja tlo nakon erozije, a listovi apsorbiraju 10 puta više emisije ugljikova dioksida nego druge vrste drveća.
Sve navedene kvalitete čine paulovniju izvrsnom sirovinom za drvnu industriju, ali ima i nepoznanica o njoj. Ta vrsta ne pripada u naše klimatsko područje i ne zna se da li će joj odgovarati naša tla, kako će reagirati na naše štetnike i bolesti, te kako će podnjeti mrazeve u našim krajevima. Potrebna su istraživanja kako bi dobili odgovore na ova pitanja.
Pregledom plantaže paulovnija u Virovitičko- podravskoj županiji sredinom rujna uočene su štetne gusjenice i jedan odrasli oblik. Prema izgledu gusjenica i odraslog oblika vjerojatno se radi o žutoj kukuruznoj sovici (Heliothis armigera), ali to ne možemo u potpunosti potvrditi, bez točne determinacije stručnih specijalista. Ako se radi o žutoj kukuruznoj sovici ona je izraziti polifag, najčešće oštećuje svilu i klip kukuruza, lišće duhana i vinove loze, te plodove paprike i rajčice. U Hrvatskoj, često se hrani korovnom vrstom Abutilon theophrasti i ima sposobnost migracije na velike udaljenosti. Osim topline, vrsti pogoduje sušno vrijeme, a dulje razdoblje kiša jako ometa razvoj štetnika. Gusjenica može biti različitih boja, s tri uzdužne tamnije pruge koje narastu do 4 cm, a razvoj traje 18 do 30 dana.
Poznate štetočine
Paulovnija je vrsta koja potječe iz Azije, na području sjeverne Kine provedena su istraživanja na kojima su zabilježeni razni štetnici, te dvije bolesti. Mlade sadnice najčešće napadaju podzemni štetnici koji oštećuju korijen i podzemnu stabljiku. Tijekom istraživanja zabilježeno je deset takvih štetnika, a najznačajniji su: Pleonomus canaliculatus, Agriotes fusicollis i Gryllotalpa unispina. Listovi paulovnije su veliki i pružaju obilje hrane za lisne štetnike, na području sjeverne Kine zabilježeno je oko 80 takvih štetnika, a najvažniji su Psilogramma menephron i Chlorita flavescens. Zabilježeno je 7 štetnika koji oštećuju grane i deblo, a najznačajniji su Cryptotympana pustulata i Megopis sinica. Od bolesti zabilježene su gljivice Valsa paulowniae i Cercospora paulowniae. U našim krajevima potreban je daljni redoviti pregled plantaža paulovnija, u ovoj i u narednim godinama, kako štete ne bi bile još veće i kako bi se ustanovilo je li pojava ovih štetnih gusjenica specifična samo za ovu godinu ili će one i dalje praviti štete. Ne treba isključiti niti mogućnost da se prijevozom sadnog materijala jednog dana u Hrvatskoj pojave štetnici i bolesti koji su zabilježeni u sjevernoj Kini, koji će činiti velike štete na paulovniji, a možda i na ostalim našim domaćim kulturama.
