Bermet bih rado proizvodila za svoje potrebe jer imam nešto vinograda. Nigdje nisam uspjela naći sve sastojke i omjer. Koji sastojci dolaze i kada se stavljaju te koliko dugo ostaju u vinu, tj. sve što je potrebno za jedan fini bermet.


Bermet je naziv najčešće za crno aromatizirano vino. U pripremi bermeta koristi se svježe zrelo grožđe, staro kvalitetno vino i razni začini. Začini za bermet: Za proizvesti 100 litara bermeta potrebno je:
– 50 kg zdravog zrelog grožđa
– 2,5 kg šećera lagano karameliziranog
– 0,25 kg suhih smokava
– 0,25 kg rogača
– 0,25 kg grožđica
– 0,5 dag slatkog korijena
– 0,5 dag anisa
– 0,5 dag oraščića
– 0,3 dag pelina suhog
– 5 dag hrena
– 0,5 paketića vanilije
– 1 limun
– 3 naranče


Postupak: U bačvu ili kacu redom slažemo red grožđa, koji posipamo sa začinom i postupno prelijevamo s otopljenim karameliziranim šećerom. Kad je sve to složeno, zalijemo cijelu masu sa 30 – 40 litara crnog kvalitetnog vina jačine 12 – 13 vol. %. Zatim pokrenemo vrenje s vinskim kvas cem, i tijekom vrenja svaka 2-3 dana otočimo tekući dio i prelijevamo preko cjelokupne mase grožđa i začina, kako bismo postigli maksimalnu ekstrakciju sastojaka grožđa i vrhunsku aromu posredstvom dodanih začina. Aromatizirano vino BERMET treba sadržati 18% alkohola. Nakon vrenja odredi se postotak alkohola, a za razliku do 18% dodamo vinski alkohol. Ovako pripremljeni bermet je mješavina cdvrelog grožđa, vina i začina. Ostavi se od berbe do Božića, kada se prvi put pretoči i poslužuje.

Prethodni članakKako pripremiti cisterne za novo vino?
Sljedeći članakŠtetne gusjenice na paulovniji
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.