Na prijedlog brata predao sam mu određenu svotu deviza radi zajedničke kupovine nekretnine koja je bila u roh-bau izgrađenosti. Brat je platio dio iznosa, kupio je nekretninu na svoje ime mene uopće ne spominjući, podiže kredit koji ulaže u dovršetak nekretnine. Dogovaramo se da meni pripada kat, a njemu visoko potkrovlje, koje sam mu pomogao urediti. Nedugo nakon toga brat prodaje visoko potkrovlje, a svoju kćer useljava u stan koji pripada meni. Što mogu poduzeti?
Treba tužiti brata za priznanje prava vlasništva na stanu koji prema dogovoru pripada vama i za koji ste dali novac, a nećakinju za smetanje posjeda stana (ako ste uopće ili u posjedu, ako ste koristili stan), istovremeno trebate zatražiti zabilježbu pokretanja takvog postupka u zemljišnim knjigama kako se nekretnina ne bi mogla prodati. Tokom postupka sud će saslušati svjedoke koji imaju saznanja o vašem dogovoru sa bratom, o tome da ste mu dali novac za kupovinu nekretnine. Bilo bi korisno kada biste imali pisani dokument (uplatnicu ili potvrdu o isplati) iz kojeg je vidljivo da ste bratu isplatili iznos deviza koji navodite. Savjetujem vam da potražite savjet odvjetnika koji će vam prema podacima i dokumentaciji kojom raspolažete dati sve obavijesti o mogućnostima koje imate za povrat svog stana i ako se odlučite na to, pokrenuti postupak kod nadležnog suda.

Daniela Sukalić, dipl. iur.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakGospodarski list s eurozastupnicom Petir
Sljedeći članakKome se žaliti na preveliku procjenu el. Energije?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.