Pred dvadeset godina posudio sam 40.000 DEM, a kao osiguranje povrata novca izvršio sam zabilježbu na nekretnine i 1/2 u njegovom vlasništvu, a 1/2 u vlasništvu njegove majke, Njegova majka je svoj dio darovala unucima i umrla. Obzirom da dugovanje nije vraćeno pristupilo se prodaji nekretnine, ali su unuci osporavali osiguranje tražbine na njihovoj polovici. Sud je donio presudu u moju korist. Glavnica je vraćena prodajom nekretnine, ali su ostali visoki troškovi postupka. Jedan postupak sam vodio protiv glavnog dužnika, a jedan protiv unuka. Kako mogu naplatiti troškove postupaka?
Troškove postupka i pripadajuću zakonsku zateznu kamatu možete naplatiti samo od tuženika koje je sud obavezao da plate te troškove. Dakle troškove koji su nastali u parnici s unucima možete naplatiti samo od njih ovrhom na cijeloj imovini, plaćama, mirovinama, računima, pokretninama i dr. Troškove koji su nastali u postupku s glavnim dužnikom možete naplatiti samo od njega, ne i od unuka. Primjenom novog Ovršnog zakona temeljem pravomoćne i ovršne presude možete u FINI pokrenuti postupak izvan sudske naplate dugovanja ovrhom na svim računima unuka. Trebate imati original presude ili ovjerenu kopiju s potvrdom pravomoćnosti i ovršnosti (koju ćete pribaviti u sudu koji je odnio presudu) i ispuniti obrazac koji ćete dobiti u FINI. Za provedbu ovrhe treba vam OIB za svakog dužnika.Također možete temeljem presude kod nadležnog suda pokrenuti ovršni postupak na mirovini, plaći, pokretninama ili nekretninama dužnika.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakHrskavi jaffa minjoni
Sljedeći članakNewsletter 1/2016
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.