Bio sam u braku 17 godina, prije 15 godina sam se razveo. U braku nismo imali djece. Živim u stanu koji bivša supruga otplaćuje od svoje mirovine, a vlasništvo je prenijela na svoju kćer. Njena kći živi u svojoj kući u drugom dijelu grada. U stanu živim 22 godine, one me uvjeravaju da u stanu mogu ostati do kraja života. Mogu li sastaviti nekakav dokumenat na temelju kojeg bih bio siguran da ću u stanu moći stanovati do kraja svog života?
Kći Vaše bivše supruge kao vlasnica stana može Vam dati tzv. “pravo doživotnog uživanja na stanu” koje se kao teret može upisati u zemljišne knjige, tako eventualni budući kupac stana može na vrijeme saznati da stan ima upisan teret, odnosno da kupuje stan s osobom koja u stanu može stanovati do kraja svog života. Radi sastavljanja takvog dokumenta obratite se odvjetniku ili javnom bilježniku.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKupnja zemljišta od maloljetne osobe
Sljedeći članakPovrat poreza za radnike u inozemstvu
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.