Nakon održane ostavinske rasprave sud je pogrešno u rješenje o nasljeđivanju upisao da otac nasljeđuje 1/2 dijela, a stric 1/2 dijela. Moj se otac na to rješenje nije žalio. Stric nije imao potomaka, a prije smrti je svoje nekretnine darovao mom ocu. Kad je otac umro te smo nekretnine naslijedili svaki u 1/2 dijela ja i moj brat. Sada su pronađene neke nekretnine kojima je kao vlasnik upisan pokojni djed. Da li se sud sada treba pridržavati sadržaja djedove oporuke i da li ćemo nekretnine naslijediti brat i ja ili i drugi zakonski nasljednici iza strica?
U nastavku ostavinskog postupka sud bi trebao voditi brigu o sadržaju oporuke Vašeg djeda. Sadržaj oporuke određuje način nasljeđivanja; ako u oporuci nisu navedene nekretnine koje su sada predmet ostavine, niti je u oporuci navedeno da se oporuka odnosi na svu ostalu imovinu koju će djed imati u času smrti, tada se oporuka neće odnositi na te nekretnine već će se primijeniti Zakon o nasljeđivanju. Ako se oporuka odnosi na svu imovinu koju je u času smrti imao Vaš djed, tada bi se oporuka odnosila i na naknadno pronađene nekretnine. Ako stric nije Vašem ocu darovao te nekretnine prije svoje smrti, nekretnine će naslijediti svi stričevi zakonski nasljednici, uključujući Vas i brata.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakKako spriječiti crvljivost dunja?
Sljedeći članakUzgoj nara i troškovi proizvodnje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.