Ekonomika proizvodnje nara

91

""Nar, šipak ili mogranj, lat. Punica granatum, zajedno sa smokvom i maslinom spada u najstarije suptropsko voće i nalazi se gotovo u svakoj mediteranskoj okućnici. Zahvaljujući svojoj skromnosti u zahtjevima prema tlu i agrotehnici, te činjenici da ga ne napada velik broj štetnika, vrlo je zanimljiva kultura. Također se pokazao vrlo zahvalan u transportu što mu je omogućila njegova specifična građa prilikom čega ga debela kora štiti od oštećenja ploda, a tijekom skladištenja neznatno gubi na kvaliteti.

U mitologiji je zauzimao visoko mjesto i bio simbol ljubavi, obilja i plodnosti, pa je tako po jednoj legendi nar posadila Afrodita, a njegov sok je krv boga Dioniza. Sam naziv „Punica“ predstavlja jabuku, dok naziv „granatum“ predstavlja brojne sjemenke.

Koristi se cijela biljka

U današnje vrijeme raste popularnost njegovog soka, sjemenki i ulja zbog iznimno bogatog antioksidativnog djelovanja, čak više nego zeleni čaj ili crno vino, a poznato je i njegovo protuupalno djelovanje. Koristi se skoro svaki dio biljke, od listova, kore, usplođa ploda, sočne jezgre ploda, do samih sjemenki. Iz njih se dobiva mala količina vrlo dragocjenog ulja potpuno unikatnog kemijskog sastava u kojem preko 70% svih masnih kiselina čini tzv. konjugirana masna kiselina – punicična kiselina koja djeluje stimulativno na obnavljanje kože, pa je vrlo tražena u kozmetičkoj industriji. U svijetu se nar uzgaja na više od 300.000 ha, na kojima se proizvodi više od 3.000.000 tona, a vodeći proizvođači su Indija, Iran, Kina, Turska i SAD. Najveći proizvođač šipka u Europi je Španjolska sa 45.000 tona, od čega se više od 50% plasira uglavnom na europsko tržište. Kod nas se uzgaja duž cijele obale, a najviše u dolini rijeke Neretve i na dubrovačkom području, ali je malo komercijalnih nasada.

""

Optimalni uvjeti za uzgoj

Temperatura zraka je najvažniji klimatski čimbenik o kojem ovisi normalan rast i razvoj šipka, a optimalni uvjeti za uzgoj imaju područja sa srednjom temperaturom zraka iznad 12°C. Otpornost na niske temperature ovisi o fenofazi razvoja, dužini hladnog razdoblja, vjetru, vlazi zraka, zdravstvenom stanju stabla, sorti itd. Kao i ostale suptropske biljke, šipak spada u heliofitne biljke – za svoj pravilan rast i razvoj zahtijeva velike količine svjetlosti, koja je kroz proces fotosinteze neophodna za sve fiziološke procese u biljci.

Iako je šipak voćna vrsta koja dobro podnosi sušu, suša može nanijeti velike štete u razvoju (u jesen kod intenzivnog porasta korijena ili u proljeće kada je intenzivnija vegetacija, a posebno u fazama rasta plodova i mladica), što se manifestira kroz slabiji porast biljke, niski prinos, te u konačnici plodove slabije kvalitete. Vjetar nepovoljno djeluje na rast i razvitak biljke pa je potrebno kod izbora lokacije osigurati zaklonjena područja.

Teškoće koje se mogu javiti u proizvodnji su pucanje plodova i ožegotine na plodu, što smanjuje vrijednost ploda (cijenu) na tržištu. Pucanje plodova je genetska karakteristika sorte, a pored toga značajan utjecaj ima i neravnomjerna količina vlage u tlu za vrijeme razvoja ploda. Do ožegotina na plodu dolazi zbog izravnog sunčevog zračenja, stoga je potrebno na stablu održati dovoljno lisne mase, što se regulira rezidbom i gnojidbom dušikom. Intenziviranjem uzgoja šipka javljaju se problemi sa štetnicima i bolestima, a štete se očituju smanjenim urodom i kvalitetom plodova, pa je neophodna zaštita.

""

Troškovi podizanja nasada

Prilikom planiranja nasada, budući se često radi o kršu, treba računati na 30-40% više troškove zbog krčenja i pripreme tla, a kako je trajnost nasada 50 godina nema mjesta pogreškama. U ovoj je fazi važan odabir sorti nara, čijom se kombinacijom omogućuje međusobno oprašivanje, uslijed čega dolazi do boljeg zametanja plodova i bolje kakvoće. U troškovima podizanja nasada najveći udio imaju troškovi materijala (68%), zatim usluge strojeva (25%) i nešto više od 6% trošak radne snage. Prije same sadnje potrebno je iskrčiti i pripremiti teren za nasad i u toj godini prevladavaju troškovi strojeva. U godini sadnje (400- 650 stabala/ha, ovisno o razmaku sadnje) najveći udio imaju materijalni troškovi i to sadnice i sustav za navodnjavanje, jer bez njega se u ozbiljnoj proizvodnji ne može računati na stabilan prinos. U drugoj godini su također materijalni troškovi dominantni i to zbog podizanja ograde i postavljanja feromonskih klopki u nasad. U trećoj godini voćnjak je na oko 60% pune rodnosti i potrebno je računati na troškove rezidbe i berbe, a budući se ove operacije obavljaju strojno, prevladavaju troškovi strojeva. U četvrtoj godini zbog povećanog prinosa treba računati na veći trošak gnojidbe i zaštite, pa materijalni troškovi dosežu skoro 49% ukupnih troškova. U petoj – godini pune rodnosti, povećavaju se troškovi berbe zbog velikog prinosa plodova, ali povećavaju se i troškovi transporta i skladištenja plodova u odnosu na prethodnu godinu. Sljedeći ključni element, uz sortu i razmak sadnje, o kojima ovisi isplativost proizvodnje je uzgojni oblik. Puna rodnost nastupa u petoj godini sa prirodom od 20- 22 tone/ha. Od rujna do veljače su najniže cijene jer tad ga je najviše na tržištu, a od ožujka do svibnja cijena raste. Zbog toga bi bilo dobro nar skladištiti i prodavati ga po višoj cijeni. Čuvanje i skladištenje nara je vrlo slično čuvanju jabuke, a može se čuvati od 6 tjedana do 5 mjeseci (u uvjetima kontrolirane atmosfere).

Pri tome je struktura troškova sljedeća:
Pakiranje 40%
Transport 28%
Skladištenje u hladnjači 24%
Radna snaga 8%

""

U prosjeku se po stablu šipka ubere oko 30 kg ploda, pa se uz cijenu od 5 kuna/kg, može računati na bruto zaradu od 150 kuna po stablu, ali tada treba oduzeti troškove proizvodnje od ovog iznosa. Cijene svježeg nara variraju, ovisno o sorti, veličini, zemlji porijekla, te sezoni. Obično se za prodaju u svježem stanju pakiraju u kartonske kutije od 3,5 ili 5 kg, pa troškove ambalaže također treba uračunati.

Isplativa proizvodnja

U prikazanoj kalkulaciji proizvodnje nara na jednom hektaru površine korištena je proizvedena količina koja predstavlja 90% od ukupne rodnosti, jer je pretpostavljeno da 10% plodova nije za tržište (radi se o oštećenim plodovima šipka). U troškove rada strojeva uračunate su plaćene usluge frezanja i malčiranja, dok trošak rada ljudi uključuje vlastiti rad i sezonskog radnika. Svi su troškovi podložni promjenama, ovisno o cijeni i utrošcima, ali i specifičnostima na pojedinim proizvodnim površinama. Doprinos pokriću, koji predstavlja razliku između prihoda i varijabilnih troškova, trebao bi pokriti fiksni trošak (najveći dio ide na amortizaciju strojeva, opreme i samog nasada) i ostatak je dobit. Prikazana kalkulacija pokazuje dosta dobre rezultate poslovanja, međutim kad pogledamo cijenu soka od nara (oko 40 kn za 0,5 litre soka) jasno je kako proizvodnja soka od nara može još više povećati isplativost ove proizvodnje. Pri tome treba računati na randman od 5 kg šipka za jednu litru soka.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakIz IPARD-a 2,5 milijuna kuna za postrojenje na bioplin
Sljedeći članakSTIHL motorne prskalice nude mogućnost apliciranja zaštitnih sredstava
Avatar
Branka Šakić Bobić radi kao viši asistent na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Branka Šakić Bobić je rođena 26. svibnja 1978. u Zagrebu. Osnovnu školu završila je u Zagrebu (1992.), kao i opću gimnaziju (1996.). Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstva, smjer Agroekonomika na kojem je diplomirala 2004. godine. Po završetku studija zapošljava se kao asistent u Zavodu za upravu poljoprivrednog gospodarstva (sada Zavod za menadžment i ruralno poduzetništvo). MBA specijalistički poslijediplomski studij Poslovno upravljanje u agrobiznisu završava 2007. godine. Akademski stupanj doktorice znanosti stječe 19. ožujka 2013. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Model poslovnog odlučivanja u sustavu proizvodnje krava-tele prema troškovnoj analizi”. Suradnica je u nastavi na dva modula na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se znanstveno usavršavala u inozemstvu: na Hohenheim University u Njemačkoj, Agricultural University of Wroclaw u Poljskoj, Montana State University u SAD i na Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Stručno se usavršavala na radionicama i seminarima u Hrvatskoj i inozemstvu (16th Pacioli workshop u Zagrebu, MACE workshop u Sofiji u Bugarskoj, Interactive Strategic Management radionica u Križevcima, više radionica i seminara u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu). Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.