Može li se kuća etažirati ako nema betonsku ploču? Radi se o staroj kući koja je fizički vodoravno podijeljena na dva stana (gornji nema ni vodu, ni sanitarni čvor) s dva odvojena ulaza, ali je vlasništvo i dalje idealno, jer se moj pokojni otac protivio etažiranju bez betonske ploče. Može li se i bez betonske ploče etažirati, ako je jedan od suvlasnika spreman «komplicirati» stvari?
Jedan od preduvjeta etažiranja je i da tijelo nadležno za graditeljstvo izda potvrdu kako su dijelovi nekretnine koji se žele etažirati samostalne uporabne cjeline – dakle da sadrže sve potrebno kako bi se ti dijelovi (stanovi) mogli koristiti bez upotrebe ostalih dijelova nekretnine. U slučaju da jedan stan nema priključak vode i sanitarni čvor, on ne predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu, radi čega nadležno tijelo vjerojatno neće izdati gore navedenu potvrdu. S tim u vezi, savjetujemo da se obratite stručnoj osobi (npr. vještaku građevinske struke) koji će vas uputili koje je radove potrebno provesti na nekretnini, kako hi se ista mogla etažirati. U postupku etažiranja potrebno je dati izraditi etažni elaborat (može ga izraditi gore navedeni sudski vještak) i taj je elaborat potrebno prvo provesti na katastru. Nakon provedbe elaborata na katastru, isti se predaje na gruntovnicu zajedno s međuvlasničkim ugovorom (kojeg moraju potpisati svi suvlasnici) i potvrdom, da dijelovi nekretnine čine samostalne uporabne cjeline kako je gore navedeno.

N. T. 

Prethodni članakPropolis i njegova vrijednost
Sljedeći članakDva nova mlijekomata u Sopotu i Dugavama
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.