Roditelji su mi se rastali, a u braku zajedno kupili zemljište i izgradili kuću. Nakon rastave kuća je podijeljena na dva stana i kod javnog bilježnika je sastavljen i potpisan sporazum o podjeli nekretnine. Podjela je napravljena na taj način, jer je tijekom gradnje kuće poništena izdana građevinska dozvola, pa papirologija oko katastra, gruntovnice i vlasništva nije bila riješena. Otac je naknadno sredio papire u katastru i gruntovnici i sada je on upisan kao jedini vlasnik cijele nekretnine (nekretnina nije etažirana). U međuvremenu se otac oženio i sa suprugom stanuje u svom dijelu kuće, odnosno u svom stanu. Zanima me je li sporazum o podjeli koji su sklopili moji roditelji pravno valjani dokument, odnosno hoće li u slučaju smrti moga oca moja majka imati problema oko dokazivanja svog vlasništva. Je li navedeni sporazum dovoljan dokaz temeljem kojeg bi se moja majka mogla upisati kao vlasnik svog dijela nekretnine, pa da se u slučaju očeve smrti jednog dana samo njegov dio dijeli
Prema podacima koje ste naveli ne može se sa sigurnošću zaključiti kakav su sporazum zaključili vaši roditelji nakon razvoda braka. Naime, kako bi se vaša majka upisala u zemljišne knjige kao suvlasnik na navedenoj nekretnini, takav sporazum mora bili u pisanom obliku, ali uz to mora oblikom i sadržajem udovoljavati zakonom propisanim uvjetima za uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama. U svakom slučaju, ukoliko je vaš otac naknadno sređivao papire u zemljišnim knjigama i katastru, podaci koji se odnose na predmetnu nekretninu, a koji su navedeni u sporazumu vjerojatno više ne odgovaraju podacima u zemljišnim knjigama, pa je upitno da li bi uknjižba prava vlasništva vaše majke u zemljišnim knjigama bila provediva. Predlažem da se obratile odvjetniku radi pregleda cjelokupne dokumentacije i eventualne provedbe uknjižbe prava vlasništva. Ukoliko sporazum ne odgovara zakonom propisanim uvjetima za uknjižbu, predlažem sklapanje novog sporazuma između vašeg oca i majke, kako bi se cjelokupna situacija riješila za života vašeg oca. Posebno napominjem da bi u slučaju smrti oca bilo dosta teško ishoditi izdvajanje 1/2 nekretnine iz ostavinske mase, s obzirom da više nisu u braku. Stoga savjetujem da pokušale navedenu situaciju riješiti za života vašeg oca.

N. T.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNove isplate za 78 malih poljoprivrednika
Sljedeći članakNova isplata iz Mjere 4
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.