Pri izgradnji vodovoda počeli su radovi na mojem zemljištu. Posječeno je oko 20 stabala. Kako sam se bunio, uspio sam ih zaustaviti pa su počeli graditi na drugoj parceli. Pokušao sam mirnim putem dobiti naknadu štete, ali nitko sa mnom nije htio razgovarati. Zvao sam i policiju i ona me je uputila da podnesem privatnu tužbu. Zanima me mogu li riješiti spor isključivo privatnom tužbom.
Privatna tužba smatra se u kaznenom postupku. Znači da biste tužili za kazneno djelo onoga tko je nešto protuzakonito uradio. Takav postupak vam ne preporučujem. Trebali ste u zakonskom roku od dana kada vam je šteta učinjena tražiti naknadu štete. To ne možete na drugi način nego tužbom nadležnom sudu, s opisom štete, subjektom koji je štetu učinio, količinom štete i troškovima postupka. U ovom slučaju, kad dolazi do spora, nema nikoga drugoga osim suda. Vi ste mogli “zaustaviti” radove i na taj način da ste kod općinskog suda utužili za smetanje posjeda, s privremenom mjerom da se poslovi odmah zaustave. U tom slučaju izvođač radova, odnosno investitor trebao bi ili vama naknaditi vašu štetu, ili ovako kako su učinili, otići na drugu parcelu. No, bez obzira na to jesu li smjer vodovoda radili preko drugog zemljišta, svaku štetu koju su vam počinili trebaju nadoknaditi.

Ž. H.

Prethodni članakMora li za nekretninu u oglasu biti istaknut energetski certifkikat?
Sljedeći članakProsušivanje grožđa za proizvodnju prošeka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.