Od 1983. godine živim u stanu sa suprugom i dvoje djece. Vlasnik je svekar, a od 1991. godine svekar i svekrva ne žive u stanu/do tada smo živjeli zajedno/ i mjesto prebivališta imaju na drugoj adresi. Većinu ulaganja i troškova snosim, međutim zbog loših odnosa već dvije godine suprug mi prijeti izbacivanjem iz stana. Zanima me kakva su moja prava i imam li ih uopće.
Iz pitanja proizlazi da predmetni stan nije kupljen za vrijeme trajanja braka slijedom čega ne predstavlja bračnu stečevinu. Štoviše, kako je vlasnik stana svekar, vi nažalost nemate nikakvo pravo suvlasništva niti vlasništva nad stanom. Stoga prilikom eventualne brakorazvodne parnice ne možete tražiti polovicu stana na ime bračne stečevine. Međutim, obzirom da ste u predmetni stan ulagali, imate pravo tužbom tražiti povrat uloženog u posebnoj parnici. Povrat uloženog možete tražiti od vašeg svekra ili od supruga, ako on naslijedi predmetnu nekretninu nakon smrti svog oca. U tom slučaju, morat ćete dokazati da ste izvršili takva ulaganja i to podignutim kreditima, izjavama svjedoka te računima za predmetne radove na kući. Napominjem da zahtjev za povrat uloženog zastarijeva za pet godina od izvršenih ulaganja.

N. T.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakJe li moguće ostvariti povrat poreza?
Sljedeći članakJesenski radovi u vrtu
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.