Moja majka je uživatelj zemljišta i kuće, smještena je u Domu za nemoćne i ne može se sama brinuti za sebe. Zemljište i kuća prepisano je na mene i brata kao suvlasnika. Htio bih prodati dio zemljišta, budući da sam nezaposlen i nedostaju mi novci za plaćanje Doma. Suvlasnik zemljišta je moj brat koji živi i radi već godinama u inozemstvu.
U pitanju navodite da je vaša majka uživatelj zemljišta i kuće te kasnije navodite da je vama i bratu prepisala nekretninu. Temeljem toga pretpostavljam da vam je majka darovala nekretninu u 1/2 suvlasničkog dijela, te je u istom darovnom ugovoru navedeno da se za nju osniva pravo doživotnog uživanja, odnosno osobna služnost na nekretnini. Iz vašeg pitanja nije do kraja jasno da li ste vi i brat već upisani u zemljišne knjige kao suvlasnici nekretnine i da li majka ima pravo služnosti uživanja nekretnine i, ako ima, da li je predmetna služnost evidentirana. Za odgovore na to potrebno je napraviti uvid u zemljišne knjige i zbirku isprava te izvaditi novi zk izvadak iz kojeg ćete dobiti bolji uvid u činjenično i pravno stanje. Ako na nekretnini postoji služnost u korist vaše majke, potencijalni kupac vaše polovine nekretnine ili cijele nekretnine ako se riješi problem s bratom, stječe nekretninu opterećenu pravom služnosti u korist vaše majke. Takva služnost značajno smanjuje tržišnu vrijednost nekretnine. Ukoliko ne možete pronaći kupca koji bi kupio nekretninu pod tim uvjetima, možete se pokušati dogovoriti s majkom da se ona jednostrano odrekne služnosti osnovane u njezinu korist. U slučaju da ste vi i brat upisani kao suvlasnici nekretnine, s pravne vas strane ništa ne sprječava da prodate svoj idealni suvlasnički dio nekretnine. Za to nije potreban pristanak brata. Ukoliko ne možete pronaći kupca koji bi kupio samo vaš idealni dio nekretnine, uvijek možete provesti etažiranje iste.

N. T.

Prethodni članakPrijete mi izbacivanjem iz stana, koja su moja prava?
Sljedeći članakDozvoljen izvoz goveđeg mesa i prerađenog mlijeka i mliječnih proizvoda goveda u Bosnu i Hercegovinu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.