Otplatio sam kredit kao jamac. U međuvremenu je glavni dužnik umro, a nasljednici su se oglušili na moj poziv da mi vrate novac koji sam platio za otplatu tog kredita. Zadnju ratu sam otplatio 2009. g. Koja su moja prava?
Nasljednici odgovaraju za dugove ostavitelja do vrijednosti naslijeđene imovine – ako nisu ništa naslijedili, tada vam nisu dužni vratiti novac koji ste platili za naplatu ostaviteljeva kredita kao jamac. Dakle trebate prvo utvrditi tko su nasljednici i što su naslijedili, a zatim procijeniti da li vam se isplati protiv njih pokretati postupak. Ako postoji mogućnost naplate od nasljednika tada ih trebate tužiti sudu na području kojeg imaju prebivalište, a uz tužbu trebate priložiti svu dokumentaciju kojom ćete dokazati da ste platili kao jamac kredit. Nastupanje zastare u odnosu na nasljednike ovisi o načinu na koji ste otplatili kredit, da li je otplata išla u ratama ili odjednom, odnosno da li ste dugovanje vraćali na temelju sudske presude, rješenja o ovrsi ili dobrovoljno u skladu s odredbama ugovora o kreditu. Tražbine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije određen neki drugi rok. Za anuitete u kojima se u jednakim unaprijed određenim povremenim iznosima otplaćuju glavnica i kamate zastara nastupa za tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja, ali to ne vrijedi za otplate u obrocima i druga djelomična ispunjenja. Tražbine koje su utvrđene pravomoćnim sudskim odlukama zastarijevaju za deset godina.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakKako koristiti pepeo kao gnojivo?
Sljedeći članak564 tisuća kuna za ruralni turizam iz IPARD-a
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.