1999. godine otišao sam u invalidsku mirovinu i budući sam imao šesteročlanu obitelj, nisam imao sredstava za normalan život. Obratio sam se centru za socijalnu skrb gdje su mi odredili određena sredstva. Sada mi je kuća uknjižena na centar za socijalnu skrb. Kakva su moja prava da se isknjiži Centar za socijalnu skrb. Napominjem da pomoć ne primam dvije godine.
Iz pitanja nije jasno o kakvom se pravu radi, odnosno kakvo je pravo Centar zasocijalnu skrb “uknjižio” u zemljišnim knjigama. Mišljenja sam da se ovdje zapravo radi o tome da je ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi, na temelju rješenja kojim vam se dopušta ostvarivanje prava na pomoć za uzdržavanje, zabilježilo svoju tražbinu u zemljišnim knjigama na nekretnini koja se nalazi u vašem vlasništvu. Zabilježba te tražbine nije hipoteka, već samo instrument osiguranja države od moguće nastale štete od strane vas kao korisnika. U slučaju da kao korisnik prava na pomoć za uzdržavanje tijekom njezinog ostvarivanja niste učinili nikakvu štetu na račun države niti ste otuđili svoju imovinu, po konačnosti rješenja o prestanku prava na pomoć za uzdržavanje možete pokrenuti postupak za brisanje zabilježbe tražbine u zemljišnim knjigama.

N. T.

Prethodni članakNewsletter 19/2016
Sljedeći članak7,6 milijuna kuna za sustav za izgnojavanje iz Programa ruralnog razvoja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.