Kupio sam 1/3 čestice kupoprodajnim ugovorom koji je ovjeren i isplaćen prodavatelju. Platio sam porez na promet nekretnina. Ovlašteni projektant izradio je elaborat za katastar i gruntovnicu ali nije upisao novu česticu u katastar, pa se sudska odluka nije mogla provesti. Suvlasnik čestice čiji sam dio kupio tome se usprotivio, pa je postupak upisa zaustavljen. Projektant tvrdi da kupljenu česticu nije moguće upisati u zemljišne knjige, jer se na novoj čestici nalazi objekt – drvena šupa koja bi se trebala legalizirati. Želim se upisati kao vlasnik 1/3 čestice koju sam kupio i platio, što trebam učiniti?
Iz vašeg pisma proizlazi da ste 1/3 dijela kupljene nekretnine pokušali formirati kao novu česticu, ali to iz nekih razloga niste mogli učiniti. Spominjete da se sudska odluka nije mogla provesti ali ne navodite kakva sudska odluka i što je sadržaj te odluke. Zbog toga odgovor baš ne može biti precizan ali će vas uputiti na radnje koje možete poduzeti da bi pokušali riješiti situaciju u kojoj se nalazite. Ukoliko je 1/3 katastarske čestice koju ste kupili bila u zemljišnim knjigama upisana na ime prodavatelja od kojeg ste je kupili i ako je sadržaj kupoprodajnog ugovora adekvatan sadržaju stanja u zemljišnim knjigama tada možete sudu na području kojeg se nalazi nekretnina predati zahtjev za upis prava suvlasništva od 1/3 dijela na toj nekretnini. Umjesto dosadašnjeg suvlasnika u 1/3 dijela sud će upisati vas kao suvlasnika na toj 1/3. Želite li tu 1/3 dijela nekretnine upisati kao posebnu katastarsku česticu na kojoj ćete biti samo vlasnik tada trebate provesti proceduru koju vam je objasnio projektant. Za tzv. cijepanje čestica trebaju postojati zakonom opravdani razlozi i ispunjene određene pretpostavke na koje vas je uputio projektant, a treba postojati i suglasnost ostalih suvlasnika da se odvoji baš taj određeni dio čestice u vašu korist.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakKako orezati kiviku?
Sljedeći članakKad izdavati račun kod prodaje s OPG-a?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.