Moj otac je vlasnik kuće na dvije etaže, ima građevinsku dozvolu i nalazi se u građevinskoj zoni. Uporabnu dozvolu nema jer je njegov zahtjev za uporabnom dozvolom odbijen zbog malih izmjena u gradnji. Zanima me, može li se još uvijek temeljem izlaska geometra na teren i utvrđivanjem stanja na terenu izvesti uknjižba nekretnine u sud. U katastru je nekretnina uknjižena, temeljem katastarskih evidencija.
Vezano za vaše pitanje, ističem da je u lipnju 2006.g., na snagu stupio “Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima” (NN 79/06), kojim se određuje da se vlasništvo posebnog dijela ne može uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina. Potvrdu može zamijeniti uporabna dozvola, iz čega slijedi da bez uporabne dozvole nije moguće provesti uspostavu prava vlasništva na posebnim dijelovima nekretnine (etažiranje). Nadalje, iz navedenog slijedi da je moguć upis kuće kao cjelovitog objekta, u kojem slučaju se u posjedovnicu zk. uloška upisuje zabilježba da uporabna dozvola nije priložena. Također, za provedbu navedenog upisa, potrebno je da ovlašteni geodet izvrši potrebne izmjere, te na temelju istih na katastar preda prijavne listove za upis kuće u katastar i gruntovnicu. Nakon toga katastar, ako je sve u redu, po službenoj dužnosti na gruntovnicu šalje prijavni list za upis navedene kuće.

M. K., dipl. iur.

Prethodni članakZašto dolazi do mrljavosti mesa ploda jabuke?
Sljedeći članak981 tisuća kuna iz IPARD-a za diversifikaciju ruralnih gospodarskih aktivnosti
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.