Skrbim o starijem gospodinu u invalidskim kolicima. On ima dvoje djece iz prvog braka. Kakva prava imam na njegove nekretnine kad umre, da li me njegovi sinovi mogu istjerati iz kuće?
Iz vašeg pisma nije jasno da li ste s tim gospodinom u braku ili u izvanbračnoj zajednici ili samo vodite brigu o njemu. Ako ste u braku, a on ne ostavi oporuku ili na neki drugi način ne raspodijeli svoju imovinu nasljeđujete zajedno sa njegovom djecom na jednake dijelove. Ako ste u izvanbračnoj zajednici, ta zajednica treba trajati najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. Nasljednici mogu tijekom ostavinskog postupka tvrditi da nije postojala izvanbračna zajednica, te će ih javni bilježnik koji vodi postupak uputiti da kod nadležnog suda dokažu svoje tvrdnje. Ukoliko gospodin oporukom odredi tko će naslijediti koji dio njegove imovine tada zakonski nasljednici (sinovi) imaju pravo od nasljednika tražiti nužni dio (predstavlja 1/2 zakonskog dijela). Ako samo brinete o gospodinu, a on oporukom ili na drugi način vama ne ostavi svoju imovinu ne možete ga naslijediti. Ukoliko vam oporukom ostavi imovinu tada zakonski nasljednici imaju pravo tražiti nužni dio. Nasljednici mogu tražiti da se iselite iz kuće ako ne naslijedite kuću.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakBit će srdela za Badnjak
Sljedeći članakNewsletter 23-24/2016
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.