Kako spriječiti susjeda da travu u svom dvorištu i voćnjaku prska umjesto da je kosi. U svom dvorištu imam bunar iz kojeg trošim pitku vodu, pa se bojim da će doći do zagađenja vode. Upozorio sam susjeda, ali mi je odgovorio da sredstvo kojim prska travu nije štetno i ne utječe na kakvoću bunarske vode. Bunar je od njegove parcele udaljen 10 metara.
Susjed može na svojoj nekretnini koristiti sredstva protiv korova, ali ne smije nanositi štetu na vašoj nekretnini. Da li sredstva kojima susjed prska travu mogu utjecati na kakvoću vode treba znati koja sredstva susjed koristi. Ako je postupanjem susjeda vaša nekretnina izložena prekomjernim imisijama, ovlašteni ste od vlasnika nekretnine (susjeda) s koje imisije potječu zahtijevati da otkloni uzroke tih imisija i imate pravo na naknadu štete koju bi te imisije izazvale. Vlasnik nekretnine nije dužan trpjeti da ga itko uznemirava te je ovlašten kod nadležnog suda tražiti da to uznemiravanje prestane odnosno da mu se nadoknadi pretrpljena šteta. U sudskom postupku treba dokazati da je susjed prskao te da je to prskanje uzrokovalo zagađenje vode u vašem bunaru. Ukoliko sumnjate na promjenu kakvoće vode možete zatražiti analizu vode, pa ako se pokaže da je voda neispravna za korištenje možete susjeda prijaviti sanitarnoj, poljoprivrednoj inspekciji ili komunalnom redaru.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPlaćanje slivnih voda i komunalija
Sljedeći članakSam napisao projekt i dobio sredstva za mlade poljoprivrednike
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.