Da li će osoba koja već desetak godina ide u Njemačku i radi u polju (branje šparoga), te je svake godine prijavljena kao sezonski radnik na rok od 50 dana imati pravo na mirovinu po njemačkim propisima i kada, kako?
Kako biste ostvarili pravo na mirovinu u Njemačkoj, potrebno je da ispunjavate određene preduvjete. To uglavnom obuhvaća određenu životnu dob i propisano minimalno razdoblje osiguranja. Načelno vrijedi: doprinosi, koje ste uplatili u Njemačkoj ostaju nositelju mirovinskog osiguranja. Doprinosi, koje ste uplatili u Hrvatskoj, ostaju kod hrvatskog mirovinskog osiguranja. Svaka pojedina zemlja u kojoj ste bili osigurani plaća vam mirovinu ako ispunjavate odgovarajuće preduvjete. Ako ne ispunjavate preduvjete za mirovinu u vezi s razdobljima osiguranja u jednoj od dvije zemlje potpisnice sporazuma, u obzir se uzimaju razdoblja u drugoj zemlji iz sporazuma. Na taj biste način možda i ostvarili mirovinu. Ako niste ispunili preduvjete u vezi s razdobljima u Njemačkoj, dodatno se uzimaju u obzir sva razdoblja koja ste ostvarili u Hrvatskoj. Ubrajaju se sva razdoblja koja ste ostvarili do slučaja primanja usluga (primjerice pojave ograničenja radne sposobnosti). Preduvjet je za svaku njemačku mirovinu određeni broj uplaćenih doprinosa. Ovo minimalno razdoblje osiguranja (naziva se i vrijeme čekanja) obuhvaća, ovisno o vrsti osiguranja, 5, 15 ili 35 godina. Također preporučujemo da se radi detaljnije informacije obratite mirovinskom osiguranju SR Njemačke putem sljedećeg linka: www.deutsche-rentenversicherung.de ili putem telefona 0800 10004800

Alan VAJDA, mag. iur.

Prethodni članakZašto smokva ne rađa već nekoliko godina?
Sljedeći članakKoliko mora biti udaljen kokošinjac od ograde?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.